Građani entiteta Republika Srpska u nedjelju će na prijevremenim izborima birati predsjednika RS. Glavna borba vodit će se između kandidata SNSD-a Siniše Karana i kandidata opozicije Branka Blanuše.
Međutim, teško je govoriti o bilo kojim izborima u BiH, a ne dovesti ih u kontekst priča o krađi glasova kojima godinama svjedočimo, ali do sada se ništa nije promijenilo.
Promjene bi mogle doći od narednih općih izbora, uvođenjem novih tehnologija u izborni proces, što SNSD pokušava spriječiti, prije svega preko svojih kadrova u državnoj vlasti koji sprečavaju donošenje novog pravilna o sistematizaciji CIKBiH, bez kojeg CIK ne može zaposliti stručnjake na rukovanju tim tehnologijama.
U atmosferi koja vlada uoči izbora u RS jasno je da će opozicionom kandidatu biti teško da izdrži politički i institucionalni pritisak u nadmetanju sa SNSD‑om.
Razlog tome nije rezultat odgovorne, transparentne i kredibilne vlasti, već činjenica da SNSD već dvije decenije kontroliše ključne mehanizme upravljanja procesima.
Od mehanizama koji bi trebalo da garantuju fer izbore, do struktura koje upravljaju biračkim mjestima, brojanjem glasova i upravljanjem javnim resursima.
A, kako SNSD zna ‘namicati’ glasove svjedoči slučaj iz novembra 2020. godine kada je Sanja Vulić, SNSD‑ova zastupnica u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, tada kao kandidatkinja za Skupštinu grada Doboja prema prvim rezultatima osvojila nevjerovatna 22.245 glasa.
Međutim, na ponovljenim izborima održanim u februaru 2021. godine, taj broj je pao na svega 5.759 glasova. Ponovnim, pažljivo kontrolisanim brojanjem listića, utvrđeno je da je Vulićki dopisano oko 17.000 lažnih glasova.
Ni nakon pet godina javnost nije dobila odgovor kako je moguće da se jednom kandidatu pripiše više od 17.000 lažnih glasova bez ikakvih posljedica i taj slučaj ostao je u rangu one narodne ‘pojeo vuk magarca’.
Ovaj slučaj, jedan od najupečatljivijih primjera izborne manipulacije u moru vjerovatno sličnih, ali nikada do kraja istraženih, ponovo je aktueliziran uoči izbora u RS I otvara se pitanje, hoće li SNSD pokrasti izbore za predsjednika RS, zakazane za nedjelju, 23. novembar?
Ljudi koji su ranije “proizvodili“ glasove za Sanju Vulić pokazali su da SNSD ima dobro uvježbanu ekipu na tim poslovima.
A, SNSD se i sada pobrinuo da osigura dominantnu kontrolu biračkih odbora.
U tome im među ostalima pomažu Slavko Dragičević i Igor Gašević profesionalni “nezavisni“ kandidati na izborima u službi SNSD‑a, o čijim ulogama je Raport već pisao.
Njihova funkcija nije takmičarska, već tehničko operativna. Kroz svoje formalno nezavisne kandidature dobili su pravo imenovanja članova biračkih odbora, od kojih su mnogi prema izvorima Raporta SNSD‑ovi ljudi.
Zna se da su birački odbori najslabija karika svakih izbora u BiH, a iako sad CIK BiH imenuje predsjednike i zamjenike odbora, to se nije pokazalo dovoljnim garantom nepristrasnosti.
Jer, kako se odavno zna, u BiH izborni rezultat često zavisi više od brojača nego od birača, od onih koji “križaju“ i dopisuju prema političkim nalozima.
Pored toga, Dragičević i Gašević imaju i dodatnu ulogu, usitnjavanje opozicionog biračkog tijela i odvlačenje glasova od kandidata opozicije, Branka Blanuše, čime se posredno jača pozicija kandidata vladajuće koalicije, Siniše Karana.
Zbog svega, postavlja se i logično pitanje, treba li onda uopšte izlaziti na izbore, ako se sumnja unaprijed da mogu biti pokradeni?
Iskustva pokazuju da treba i dokazano je da što je veća izlaznost na izborima, to je teže izvršiti izborne malverzacije u mjeri koja određuje pobjednika.
Jer upravo oni koji žele da ljudi ostanu kod kuće najviše profitiraju od pasivnosti i apstinencije od glasanja.
Najgori scenarij za svaku vlast koja godinama opstaje na pritisku, kontroli i manipulativnim mehanizmima jeste da se građani probude, izađu i glasaju mimo njihovih očekivanja.
Građani Republike Srpske u nedjelju stoje pred izborom koji prevazilazi dnevnu politiku. Svojim glasanjem mogu ili dati novi vjetar u leđa još većoj bahatosti i nekažnjivosti sadašnje vlasti, potvrđujući da se ovakav model vladanja može nastaviti bez posljedica, ili jasno pokazati da se pristaje samo na vlast koja polaže račune, a ne na vlast koja račune isključivo ispostavlja.
prijevremeni izbori u RS