Unsko-sanski kanton godinama se suočava s jednom od najviših stopa nezaposlenosti u Federaciji BiH, no prema riječima direktora JU Služba za zapošljavanje USK, Nedžada Zukanovića, zvanične brojke ne prikazuju realnu sliku tržišta rada. Iako evidencije bilježe više od 20.000 nezaposlenih, Zukanović tvrdi da se iza toga krije znatno kompleksniji problem – masovan rad na crno.
Zukanović, koji je krajem decembra 2024. preuzeo dužnost direktora Kantonalne službe, u razgovoru za Fenu govori o dubokim uzrocima današnje situacije, ali i o izazovima koji opterećuju privredu i tržište rada u Krajini.
Rat, raseljavanje i urušena privreda ostavili dugoročne posljedice
Kako ističe, korijeni problema potiču još iz ratnog perioda, kada je veliki broj stanovnika Sanskog Mosta, Ključa, Bosanskog Petrovca, Bosanske Krupe i kasnije Velike Kladuše bio prisiljen napustiti svoje domove i potražiti sigurnost van zemlje.
– Teritorije zahvaćene ratom doživjele su masovno raseljavanje, a nakon rata naselja su ostala sa znatno manjim brojem stanovnika. Privreda je bila uništena, fokus je bio na obnovi, povratku i infrastrukturi. Iako je postojala nada da će se privreda brzo oporaviti, stanje nezaposlenosti se nastavilo i traje već decenijama, kaže Zukanović.
Podsjeća da su mnogi prijeratni privredni giganti nestali kroz neuspelu privatizaciju, a Kanton danas bilježi formalno više od 20.000 nezaposlenih.
Direktor USK Službe za zapošljavanje naglašava da statistika sa biroa često ne korelira sa stvarnim stanjem na tržištu.
– Imamo veliki broj radnika na evidenciji, ali je očigledno da mnogi rade nacrno. Da je 20.000 ljudi zaista bez ikakvog prihoda, imali bismo svakodnevne socijalne pobune. Privatni sektor godinama govori da ne može naći radnike – to je dovoljno jasan znak šta se dešava, poručuje Zukanović.
Također ističe da inspekcije prečesto kontroliraju samo registrovane firme, dok siva ekonomija prolazi gotovo neopaženo.
– Inspekcija ide tamo gdje zna da postoje papiri, a rijetko na terene gdje se radi neprijavljeno. A imamo poticaje od 850 KM mjesečno – ljudi se mogu prijaviti, otvoriti obrt i početi legalno raditi. Treba mijenjati svijest i shvatiti da se država ne voli riječima nego djelima, naglašava on.
Zukanović smatra da se problem nezaposlenosti i sive ekonomije ne može riješiti samo kroz inspekcijske kontrole, nego zahtijeva koordinisani rad institucija, poslodavaca i samih radnika.
– Ovo je pitanje na kojem moramo svi raditi zajedno. Institucije trebaju ojačati nadzor, poslodavci radnike prijavljivati, a radnici napuštati praksu rada na crno. Tek tada možemo očekivati smanjenje nezaposlenosti i stabilnije tržište rada, zaključuje Zukanović.
Njegove izjave otvaraju staro, ali i dalje bolno pitanje – koliko je nezaposlenih zaista nezaposleno, a koliko radnika radi izvan sistema, bez zaštite, doprinosa i prava?