Bosna i Hercegovina danas obilježava Dan državnosti, jedan od najznačajnijih datuma u svojoj bogatoj i često teškoj historiji. Prošlo je 82 godine od Prvog zasjedanja ZAVNOBiH-a u Mrkonjić Gradu, održanog 25. i 26. novembra 1943. godine – zasjedanja na kojem je obnovljena državnost naše zemlje i potvrđena ideja Bosne i Hercegovine kao zajedničkog doma svih njenih naroda.
Tih dana, dok je mračna sjenka Trećeg rajha prekrivala gotovo cijeli evropski kontinent, grupa hrabrih antifašista i patriota iz svih krajeva Bosne i Hercegovine okupila se duboko u planinama Dinarida. Dok je rat bjesnio, oni su imali viziju – viziju zemlje u kojoj će ljudi, bez obzira na vjeru i naciju, biti jednaki, slobodni i zbratimljeni. U trenucima kada je Evropa gorjela, u Mrkonjić Gradu ponovo je zapaljena svjetlost bosanske državnosti.
Na zasjedanju je učestvovalo 172 vijećnika, ljudi različitih korijena, zanimanja, uvjerenja – ali sa jednom zajedničkom idejom: da Bosna i Hercegovina ponovo ustane. Tada je formirano i Predsjedništvo ZAVNOBiH-a, na čijem je čelu bio dr. Vojislav “Đedo” Kecmanović iz Bijeljine. U usvojenoj Rezoluciji ispisana je rečenica koja i danas odzvanja snagom pravde i mudrosti:
Bosna i Hercegovina nije ni srpska, ni hrvatska, ni muslimanska, nego i srpska, i hrvatska, i muslimanska.
To je bila poruka koja nadilazi vrijeme, prostor i političke podjele. Poruka koja je dala smisao postojanju ove zemlje – zemlje koja nikada nije pripadala samo jednima, već svima koji je osjećaju svojom.
Obnovljena državnost 1943. godine bila je plod antifašističke borbe, borbe naroda Bosne i Hercegovine koji su pokazali da je sloboda vrijedna svakog rizika i svake žrtve. Upravo ti temelji omogućili su da se 1992. godine Bosna i Hercegovina, ponovo kroz borbu, izbori za svoju nezavisnost i izbori za međunarodno priznanje.
Kao što je državnost odbranjena krvlju u Drugom svjetskom ratu, tako je i nezavisnost branjena i odbranjena tokom agresije devedesetih godina. Naša zemlja je dvaput stajala na braniku slobode – i oba puta se uzdigla, i oba puta dokazala da je antifašizam jedna od njenih najdubljih vrijednosti.
Danas, u vremenu kada se pokušavaju relativizirati zločini, prepravljati historijske činjenice i izjednačavati žrtve i agresore, Bosna i Hercegovina ostaje čvrsto usidrena na principima na kojima je i rođena – principima pravde, jednakosti i zajedničkog života.
Danas se sjećamo svih onih koji su sanjali ovu zemlju i svih onih koji su je branili. Sjećamo se hrabrosti, žrtve i vizije. Ali isto tako, danas se prisjećamo da je Bosna i Hercegovina više od teritorije – ona je ideja. Ideja slobode, opstanka i zajedništva.
Dan državnosti nije samo datum. To je podsjetnik ko smo, šta smo preživjeli i kakvu zemlju želimo ostaviti generacijama koje dolaze.
Sretan Dan državnosti Bosni i Hercegovini – zemlji čiji je identitet iskovan u borbi, očuvan u hrabrosti i dvaput potvrđen antifašizmom. Zemlji koja i danas, uprkos svemu, stoji ponosno.