Stručnjaci preporučuju smanjenje pržene, slatke i preslane hrane, a dijetetičarka Megi Mun naglašava da su za zdravo starenje najkorisniji voće, povrće, cjelovite žitarice, nezasićene masnoće, orašasti plodovi, pasulj i nemasni mliječni proizvodi.
“Ispostavilo se da ne starimo sporo i postojano – starimo u naletima”, rekla je Mun za EatingWell.
Zajedno s drugim savjetnicima za ishranu istakla je nekoliko vrsta hrane koje bismo trebali izbjegavati nakon 50. godine.
Pržena hrana
Pržena jela mogu negativno utjecati na zdravlje srca, što je posebno važno nakon pedesete.
Mun objašnjava: “Navika konzumiranja duboko pržene hrane podiže holesterol, upale i rizik od srčanih bolesti.”
Dodaje i da takva hrana povećava rizik od moždanog udara i zatajenja srca, pa bi je trebalo svesti na povremeni užitak.
Zaslađeni napici
Slatka pića glavni su izvor dodanog šećera i mogu povećati rizik od srčanih bolesti, dijabetesa i drugih hroničnih stanja. Istraživanja pokazuju i vezu s demencijom – jedna studija je otkrila da su odrasli s najvećim unosom šećera imali 43 posto veći rizik od razvoja demencije.
Zbog toga je smanjenje zaslađenih napitaka jedan od najjednostavnijih načina za smanjenje ukupnog unosa šećera.
Preslana hrana
Najveći problem nije so na stolu, nego ultraprerađena hrana poput konzerviranih supa, suhomesnatih proizvoda i grickalica.
“Važno je smanjiti unos slane hrane koja može povisiti krvni pritisak, budući da je hipertenzija u srednjoj dobi povezana s kasnijim kognitivnim padom i rizikom od demencije”, navodi Mun.
Preporuka je ne prelaziti 2.300 miligrama natrija dnevno.
Bijeli hljeb i rafinisani ugljikohidrati
Pakovani hljeb često je bogat rafinisanim ugljikohidratima i siromašan vlaknima, što može naglo povisiti šećer u krvi.
“Većina pakovanog hljeba bogata je rafinisanim ugljikohidratima i siromašna vlaknima”, kaže dijetetičarka En Danahi.
Savjetuje da birate hljeb od cjelovitih žitarica kako bi se održala stabilnija energija i bolja regulacija šećera u krvi.
Alkohol
S godinama tijelo sporije obrađuje alkohol, pa njegovi učinci postaju jači.
“Učinci alkohola mogu biti ozbiljniji i dugotrajniji”, objašnjava Danahi. Istraživanja pokazuju da čak i jedno piće dnevno može smanjiti sivu masu u mozgu, a veće količine mogu oslabiti apsorpciju kalcija u kostima.
Danahi dodaje da mnoge žene lakše gube na težini kad izbace večernju čašu vina.
Usvajanje malih promjena u ishrani može nam pomoći da se u pedesetima osjećamo snažnije, zdravije i energetski stabilnije.
(Vijesti.ba)