Prevarantske poruke, pozivi i online poruke danas izgledaju uvjerljivije nego ikada, a cilj je uvijek isti – navesti vas da sami donosite odluke koje će vas finansijski ugroziti.
Stručnjaci upozoravaju da kriminalci više ne računaju samo na tehničke propuste, nego prvenstveno manipuliraju emocijama i jezikom.
Prema objašnjenjima kriminologinje i forenzičke lingvistice dr. Elisabeth Carter, prevaranti najčešće koriste pet ključnih trikova.
Prvi i najopasniji jeste stvaranje osjećaja hitnosti. Umjesto da otvoreno traže da požurite, kriminalci navode žrtvu da sama osjeti pritisak. U prevarama s „lažnom dostavom“ ili porukama tipa „Bok, mama“, žrtva je uvjerena da brzo mora reagirati kako bi zaštitila sebe ili blisku osobu. Stručnjaci savjetuju da se u takvim trenucima obavezno posavjetujete s nekim drugim – panika je najveći saveznik prevaranata.
Druga taktika je izolacija, odnosno poticanje tajnosti. Prevaranti vas često zadrže na vezi, ostavljajući vas bez vremena i prostora da pozovete nekoga za savjet. Nijedna banka niti član porodice neće vas sprječavati da provjerite informaciju, a insistiranje na tajnosti gotovo uvijek je znak prevare.
Treća metoda je korištenje unaprijed pripremljenih scenarija. Bilo da se predstavljaju kao bankarski službenici ili potencijalni partneri, kriminalci imaju razrađen niz koraka kojima vas uvjeravaju da djelujete ispravno, dok je zapravo riječ o manipulaciji.
Četvrta tehnika, izuzetno efikasna, jeste tišina. Prevarant prekine komunikaciju baš kada očekujete odgovor, stvarajući nelagodu i sumnju. Kada se ponovo javi, žrtva osjeća olakšanje i postaje spremnija sarađivati.
Peta metoda je stvaranje lažne vjerodostojnosti. Prevaranti oponašaju ton, stil i jezik legitimnih institucija ili čak upozoravaju na druge prevarante, stvarajući iluziju sigurnosti. Tako dokumenti, poruke i obrasci izgledaju potpuno stvarno, iako su pažljivo fabrikovani.
Dr. Carter naglašava da žrtve ne smiju osjećati krivicu – sofisticiranost modernih prevara čini ih teškima za prepoznavanje. Najvažnije pravilo ostaje isto: uvijek razgovarajte s nekim prije nego što donesete odluku.
Ako dobijete poziv iz „banke“, prekinite vezu i sami pozovite službeni broj. A jednostavna rečenica poput: „Ne obavljam kupovinu preko telefona“ može biti vaša sigurna zaštita, poput sigurnosnog pojasa u saobraćaju.
(Vijesti.ba)