U ponedjeljak, 15. decembra, Hrvatski sabor glasat će o prijedlogu “lex specialis” zakona koji bi lokaciju Čerkezovac na Trgovskoj gori i formalno-pravno definisao kao centralno mjesto za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Ova odluka mogla bi imati dugoročne posljedice za cijeli sliv Une, zbog čega je jedanaest lokalnih zajednica iz Republike Srpske i Federacije BiH, uz podršku Ministarstva za građenje, prostorno planiranje i zaštitu životne sredine Unsko-sanskog kantona, uputilo dramatičan apel hrvatskim poslanicima.
U pismu naslovljenom kao „Molba za zaštitu prava na siguran život stanovništva uz rijeku Unu“ stoje potpisi predstavnika Krupa na Uni, Novog Grada, Kostajnice, Prijedora, Kozarske Dubice, Gradiške, Velike Kladuše, Bihaća, Bosanske Krupe, Ključa i Bosanskog Petrovca. To je prvi put da su sve lokalne zajednice sa obje strane entitetske linije, koje gravitiraju Uni, zajednički nastupile u ovako važnoj borbi.
U upozorenju upućenom Hrvatskom saboru navodi se da je Vlada Hrvatske 20. novembra usvojila Prijedlog zakona kojim se izgradnja centra za radioaktivni otpad tretira kao poseban postupak, izuzet od uobičajenih procedura. Time bi bivši vojni kompleks Čerkezovac postao isključiva lokacija za otpad iz Nuklearne elektrane „Krško“ i domaći institucionalni otpad.
Predstavnici iz BiH upozoravaju da se ovim zakonom zaobilazi redovni proces, budući da Hrvatska još nema državni plan prostornog razvoja, te da se nastoji omogućiti dobijanje dozvola bez strateške procjene uticaja na okolinu i bez uključenosti stanovništva iz BiH. Time se, kako navode, krše međunarodne obaveze – ESPOO konvencija, Arhuska konvencija i relevantne direktive Evropskog parlamenta.
Podsjećaju i da je javnost u BiH o planovima Hrvatske prvi put saznala tek 2015. godine, kada je lokacija Čerkezovac već bila izabrana, a alternativne opcije poput Psunja, Papuka i Moslovačke gore odbačene bez konsultacija sa susjednom državom. U tadašnjem postupku, strana iz BiH uputila je više od 70 primjedbi, od kojih su prihvaćene samo tri.
U dokumentu na 20 stranica, predstavnici općina i gradova i ekspertski tim iz BiH jasno zahtijevaju obustavu procesa karakterizacije lokacije Čerkezovac. Traži se povratak na početnu fazu, odnosno ponovno razmatranje više opcija, te formiranje zajedničke komisije ako se razmatra bilo koja lokacija bliža od 50 kilometara granici.
„Obraćamo vam se u nadi da ćete razumjeti naše strahove i zaštititi naša prava na život i dostojanstvo jednako kao što to činite za građane Hrvatske,“ poručeno je u apelu hrvatskim zastupnicima.
Ponedjeljak je tako postao dan odluke – dan koji bi mogao označiti početak nove borbe ili novu opasnost za prirodno bogatstvo Unsko-sanskog kantona i desetine hiljada ljudi koji žive uz Unu.

