Gotovo dva stoljeća nakon smrti poznatog kompozitora, poznato je od čega je bolovao.
Olujnog ponedjeljka u martu 1827. godine preminuo je njemački kompozitor Ludwig van Beethoven, nakon dugotrajne i teške bolesti. Već od Božića bio je prikovan za krevet, iscrpljen žuticom, s otečenim udovima i stomakom, dok mu je svaki udah predstavljao napor.
Pregledajući njegove lične stvari, saradnici su pronašli dokument napisan četvrt stoljeća ranije, u kojem je Beethoven molio svoju braću da javnosti otkriju detalje njegovog zdravstvenog stanja.
Danas je poznato da je jedan od najvećih kompozitora u historiji bio gotovo potpuno gluh već sredinom četrdesetih godina života. Ta tragična ironija bila je nešto što je Beethoven želio da svijet razumije, ne samo emotivno već i medicinski.
Gotovo dva stoljeća nakon njegove smrti, istraživači su odlučili ispuniti tu želju analizom DNK iz autentičnih uzoraka njegove kose. Cilj istraživanja bio je rasvijetliti njegove zdravstvene probleme, posebno progresivni gubitak sluha koji je započeo u njegovim dvadesetim godinama i doveo do potpune gluhoće do 1818. godine. Ipak, tačan uzrok tog stanja nikada nije utvrđen.
Beethovenove tegobe nisu se odnosile samo na sluh. Od rane odrasle dobi patio je od jakih bolova u stomaku i hroničnih proljeva, a nekoliko godina prije smrti pojavili su se i znaci teške bolesti jetre. Smatra se da je upravo ona, barem djelimično, dovela do njegove smrti u 56. godini.
Ranija forenzička istraživanja sugerirala su da je uzrok mogao biti trovanje olovom, ali je studija iz 2023. godine tu teoriju odbacila, otkrivši da analizirani pramen kose nije pripadao Beethovenu, već nepoznatoj ženi.
Nasuprot tome, potvrđeni uzorci njegove kose ukazuju na infekciju hepatitisom B, pogoršanu konzumacijom alkohola i genetskom sklonošću ka bolestima jetre. Iako to ne daje konačan odgovor o uzroku smrti, istraživači su uspjeli isključiti nekoliko drugih mogućih objašnjenja.
Uzrok njegove gluhoće i probavnih problema, međutim, i dalje ostaje nepoznat, ostavljajući više pitanja nego odgovora o njegovom životu i zdravlju.
Dodatno iznenađenje otkriveno je poređenjem Y-hromozoma iz Beethovenove kose s DNK njegovih savremenih muških rođaka. Nepodudarnost sugerira da je u njegovoj očinskoj lozi došlo do vanbračnog očinstva nekoliko generacija prije njegovog rođenja.
Ispostavilo se da je Beethovenova želja da svijet razumije njegovu patnju dovela do otkrića tajni koje ni sam nije mogao zamisliti, sačuvanih u pramenovima kose odrezanim u noći njegove smrti.
(Vijesti.ba)