Naučnici upozoravaju da gotovo polovina pacijenata u SAD-u neposredno prije srčanog udara nije označena kao rizična, što otvara pitanje pouzdanosti postojećih kardioloških procjena u kliničkoj praksi u toj zemlji.
Nova studija upozorava da i pacijenti koje se smatra niskorizičnima mogu doživjeti srčani udar, što ukazuje na to da bi se milioni slučajeva godišnje mogli spriječiti efikasnijim metodama procjene rizika od kardiovaskularnih bolesti.
U Sjedinjenim Američkim Državama, na primjer, rizik od srčanog udara najčešće se procjenjuje pomoću tzv. ASCVD bodovnog sistema, alata koji izračunava desetogodišnju vjerovatnoću srčanog ili moždanog udara. Taj pokazatelj procjenjuje vjerovatnoću ovih događaja u narednih deset godina na osnovu faktora poput krvnog pritiska, nivoa holesterola, dobi, spola i rase. Pacijenti koji pređu određeni prag najčešće se dodatno prate ili preventivno liječe, na primjer statinima (lijekovima za snižavanje LDL holesterola u krvi).
Trenutne metode opasno neefikasne
Naučnici iz SAD-a i Kanade analizirali su zdravstvene podatke 465 osoba u dobi od 65 godina ili mlađih koje su između januara 2020. i jula 2025. godine doživjele prvi srčani udar, a liječene su u dva američka medicinska centra. Prikupljeni podaci uključivali su krvni pritisak, nivoe holesterola i medicinsku historiju, a rezultati su objavljeni u časopisu Journal of the American College of Cardiology: Advances.
Analiza je pokazala da bi, samo dva dana prije srčanog udara, 45 posto ispitanika prema ASCVD skali bilo svrstano u grupu niskog ili graničnog rizika. Alternativni alat, PREVENT skala (koja se koristi isključivo u SAD-u), pokazao se još manje efikasnim, jer bi čak 61 posto pacijenata bilo klasificirano kao niskorizično ili granično rizično.
„Naše istraživanje pokazuje da populacijski alati za procjenu rizika često ne odražavaju stvarni rizik kod mnogih pojedinačnih pacijenata“, kaže Amir Ahmadi, kardiolog s Medicinskog fakulteta Icahn pri bolnici Mount Sinai u New Yorku.
„Da smo te pacijente pregledali samo dva dana prije srčanog udara, gotovo polovini njih, prema važećim procjenama rizika i smjernicama, ne bi bila preporučena dodatna dijagnostika niti preventivna terapija“, ističe Ahmadi u saopćenju za medije navedene bolnice, prenosi Zimo.
Sigurnosni problem za pacijente
Anna Mueller, specijalizantica interne medicine u istoj ustanovi, naglašava sigurnosni problem za pacijente.
„Ova studija pokazuje da niži rezultat procjene rizika, zajedno s izostankom klasičnih simptoma srčanog udara poput bola u prsima ili nedostatka zraka — što je česta pojava — ne garantuje sigurnost na nivou pojedinca“, navodi ona.
Iako su PREVENT rezultati pokazali potencijal u procjeni rizika na nivou velikih populacija, studija upozorava da i oni propuštaju pacijente bez tipičnih simptoma ili klasičnih rizičnih faktora.
„Ova studija ukazuje na to da sadašnji pristup, koji se oslanja na procjene rizika i simptome kao glavne kriterije za prevenciju, nije optimalan“, zaključuje Ahmadi.
(Vijesti.ba)