Posljednjih 25 godina donijelo je ogromne tehnološke promjene. Početkom 2000-ih internet je bio spor, Netflix je slao DVD-ove poštom, a pametni telefoni gotovo nisu postojali. Danas se AI, robotika i druge tehnologije razvijaju nevjerovatnom brzinom, pa stručnjaci pokušavaju predvidjeti kako će izgledati svijet 2050. godine.
Spajanje ljudi i tehnologije
Do sredine stoljeća granice između biologije i tehnologije mogle bi se znatno zamagliti. Nanotehnologija, koja već danas pokreće računarske čipove, mogla bi se koristiti za implantate koji prate zdravlje, poboljšavaju komunikaciju ili precizno dostavljaju lijekove u tijelo.
Profesor kibernetike Kevin Warwick vjeruje da će elektronska stimulacija mozga postati dio liječenja određenih bolesti, a da će kibernetička poboljšanja omogućiti nove načine povezivanja mozga i tijela.
Uz to, mogli bismo imati i „digitalne blizance“ – virtuelne modele našeg tijela pomoću kojih bismo testirali lijekove, dijete ili stil života bez stvarnog rizika.
Budućnost vještačke inteligencije
AI će imati ključnu ulogu u narednim decenijama, a kvantno računarstvo moglo bi dodatno ubrzati njen razvoj. Kvantni računari bi omogućili izuzetno brze i složene proračune, poput razvoja novih lijekova.
U obrazovanju se očekuje prelazak na učenje kroz virtuelne i fizičke simulacije, uz AI učitelje koji se prilagođavaju svakom učeniku. Nastava bi bila manje standardizovana, a više prilagođena individualnim biološkim i kognitivnim osobinama djece.
Saobraćaj i svemir
Autonomna vozila mogla bi gotovo u potpunosti ukloniti saobraćajne gužve i značajno smanjiti broj nesreća. Automobili bi se kretali bliže jedni drugima i reagovali sinhronizovano.
U svemiru se očekuje nastavak utrke – moguće je da će do 2050. postojati stalna baza na Mjesecu, a dio industrije, poput farmaceutske, mogao bi se preseliti u orbitu zbog prednosti mikrogravitacije.
Naučna fantastika i stvarnost
Filmovi poput Minority Reporta pokazali su kako se ideje iz naučne fantastike često pretvaraju u stvarne tehnologije. Iako se budućnost ponekad prikazuje kao mračna i opasna, mnogi stručnjaci podsjećaju da je nauka kroz historiju donijela više koristi nego štete.
Kako je napisao Philip K. Dick: nauka nam je dala više života nego što ih je oduzela — i to ne treba zaboraviti.
(Vijesti.ba)