Aspartam, umjetni zaslađivač koji se često nalazi u žvakaćim gumama, bezalkoholnim pićima i stolnim zaslađivačima, mogao bi imati negativne učinke na zdravlje srca i mozga, pokazuje novo istraživanje provedeno na miševima.
Naučnici u Španiji dodavali su niske doze aspartama u prehranu miševa nekoliko dana svakih dva tjedna tokom jedne godine. Količina koju su miševi unosili odgovarala je otprilike jednoj šestini dnevnog unosa koji Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) smatra sigurnim za ljude.
Iako su miševi koji su konzumirali aspartam izgubili više na težini i imali 10 do 20 posto manje tjelesne masnoće, istovremeno su pokazivali znakove mogućih problema sa srcem i mozgom. Srce im nije pumpalo krv jednako učinkovito i pokazivalo je male strukturne promjene, što upućuje na dodatno opterećenje. Promjene su zabilježene i u načinu na koji je mozak koristio glukozu: u početku se potrošnja povećala, ali je do kraja istraživanja naglo pala, što bi moglo negativno utjecati na rad mozga.
Aspartam je hemijski spoj nastao povezivanjem dviju aminokiselina, osnovnih gradivnih elemenata proteina. Iako se ranije povezivao s povećanim rizikom od raka, naučni dokazi za to do danas nisu potvrđeni.
Važno je napomenuti da su miševi iz najnovijeg istraživanja pokazali lošije rezultate na testovima pamćenja i učenja. Kretali su se sporije i trebalo im je više vremena za rješavanje labirinta, što ukazuje na blagi pad kognitivnih funkcija.
Autori istraživanja ističu da bi djeca i adolescenti trebali izbjegavati redovitu konzumaciju aspartama dok se neurološke posljedice ne razjasne. Dodaju kako su promjene u mozgu bile relativno blage u odnosu na ranija istraživanja u kojima su miševi svakodnevno konzumirali aspartam ili su ga uzimali u intenzivnijim razdobljima.
“Iako su doze bile male, ovi nalazi upućuju na to da aspartam može narušiti funkciju važnih organa te bi bilo preporučljivo ponovno razmotriti sigurnosne granice za ljudsku upotrebu”, zaključuju naučnici, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjima kako bi se utvrdilo mogu li se slični učinci pojaviti i kod ljudi.
(Vijesti.ba)