Vlasti u Federacija Bosne i Hercegovine u posljednjih nekoliko dana intenzivnp pregovaraju s američkim partnerima o preuzimanju izgradnje plinovoda Južna interkonekcija po koncesijskom modelu, uz posredovanje Ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu.
Model o kojem se uveliko pregovara bi značio da američki privatni investitor finansira, gradi i upravlja plinovodom u narednih 30 godina nakon čega bi bio vraćen BiH. Radilo bi se o modelu koncesije na 30 godina.
BiH nema vlastitu proizvodnju plina
Južna interkonekcija je planirani plinovod koji bi Bosnu i Hercegovinu povezao s hrvatskim plinskim sistemom i terminalom ukapljenog plina (LNG) na otoku Krku.
Predstavnici američke kompanije AAFS Infrastructure and Energy LLC Joseph Flynn i potpredsjednik Jessej Binnall boravili su protekle sedmice u BiH.
Tokom boravka u Bosni i Hercegovini, delegacija američke kompanije razgovarala je s domaćim zvaničnicima o ulozi američkog kapitala i energetskih resursa u razvoju i upravljanju plinovodom Južna interkonekcija. Inače, Južna interkonekcija je ključni infrastrukturni projekat za energetsku sigurnost zemlje.
Naime, BiH nema vlastitu proizvodnju plina i danas se snabdijeva isključivo ruskim plinom koji dolazi turskim tokom preko Srbije, jedinim plinovodom od Zvornika prema Sarajevu koji je izgrađen još prije 40 godina.
Plinovod od Zvornika do Sarajeva dužine je oko 120 kilometara i izgrađen je 1979. godine, a kasnije se proširio krakom prema Zenici i Travniku u srednjoj Bosni. Plinovod može prenijeti do otprilike 750 miliona kubnih metara plina godišnje
Osim toga, Bugarska je najavila da bi mogla obustaviti transport ruskog plina već od sredine 2028. godine.
U takvom scenariju, naša država bi ostala bez alternativnog pravca i bez plina za industriju, a domaćinstva bez grijanja. To se prvenstveno odnosi na Sarajevo, koji je glavni potrošač plina.
Inače, trasa Južne interkonekcije bi počinjala u Travniku (predviđen je razvoj distributivnih mreža prema Busovači, Vitezu, Novom Travniku, Bugojnu i drugim gradovim) zatim vodila kroz Tomislavgrad i Posušje u zapadnoj Hercegovini, prelazila granicu kod Imotskog i spajala se zatim s hrvatskom plinskom mrežom na području Makarske, s nastavkom prema Splitu.
Tačnije, gradnje ide prema Zagvozda u makarskom zaleđu, gdje trasa zatim mijenja pravac i kreće prema Imotskom i granici s BiH.
Prema projektu, Hrvatska bi morala izgraditi i plinovod dug oko 75 kilometara od Splita (Dugopolje) do Imotskog na koji bi se spojio plinovod iz BiH, a dionica na teritoriji Bosne i Hercegovine bila bi duga približno 170 kilometara.
Federacija mora dodijeliti koncesiju
Zato je važno da BiH s Hrvatskom potpiše međudržavni sporazum. Uostalom, Federacija mora dodijeliti koncesiju američkom investitoru i izmijeniti poseban zakon (lex specialis) usvojen početkom 2025. godine, kojim se navodi BH-Gas kao investitora i oslobađa ga troškova eksproprijacije zemljišta.
Kako je Raport pisao prije nekoliko dana američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy LLC spremna je putem investicijskog fonda uložiti u startu 500 miliona dolara, a želja im je da svu potrebnu papirologiju završe do kraja ove godine.