Predsjednik POMAK-a i gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić nagovijestio je mogućnost da se u utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine pojavi i kandidat iz Krajine, čime bi se, kako ističe, otvorio prostor za snažniju političku zastupljenost ovog dijela zemlje na najvišem državnom nivou.
U izjavi za „Avaz“, Sedić je kazao da POMAK, za razliku od većine parlamentarnih stranaka, nije pružio podršku nijednom od dosadašnjih kandidata, među kojima su Semir Efendić (SBiH), Denis Bećirović (SDP) te kandidat SDA, čije ime još uvijek nije zvanično potvrđeno. Upravo ta činjenica, prema njegovim riječima, ostavlja prostor za razmišljanje o alternativnom rješenju koje bi dolazilo iz Krajine.
Sedić naglašava da su ljudima okupljenim oko POMAK-a, bez obzira na političku ideologiju, u prvom planu interesi Krajine, razvojni projekti i ravnopravna zastupljenost ovog područja unutar Federacije BiH. Smatra da je neprihvatljivo da se podrška daje kandidatima koji, kako kaže, u proteklih gotovo trideset godina nisu pokazali stvarno interesovanje za probleme i potrebe Krajine.
– Mi moramo u svim tijelima vlasti, pa tako i u Predsjedništvu BiH, imati ljude koji razumiju Krajinu, koji će je dostojanstveno predstavljati i istinski se boriti za interese zajednice. Ne vidim razlog zašto bismo podržavali nekoga ko se do sada nije bavio pitanjima o kojima mi govorimo decenijama. Vrijeme je da za člana Predsjedništva, ali i za druge važne funkcije, kandidujemo i podržimo nekoga odavde – poručio je Sedić.
Ova izjava ponovo je otvorila pitanje političke marginalizacije Krajine, o kojoj se u javnosti često govori, naročito u predizbornim periodima. Iako Krajina ima značajan broj stanovnika i specifične razvojne izazove, rijetko je imala predstavnike na najvišim državnim pozicijama. Zbog toga se sve češće čuju zahtjevi da se ovom dijelu Bosne i Hercegovine omogući vidljivija i snažnija uloga u donošenju ključnih političkih odluka.
Hoće li se ideja o kandidatu iz Krajine konkretizirati u narednom periodu i dobiti širu političku podršku, ostaje da se vidi, ali je jasno da je pitanje regionalne ravnopravnosti ponovo dospjelo u fokus političke debate u Bosni i Hercegovini.