Umjetna inteligencija sve je prisutnija u učionicama i domovima učenika, ali njena uloga u obrazovanju izaziva sve više pitanja.
Iako digitalni asistenti mogu olakšati rješavanje školskih obaveza, stručnjaci upozoravaju da to ne znači nužno i dublje razumijevanje gradiva.
Najnovije analize koje objavljuje OECD ukazuju na zanimljiv, ali zabrinjavajući paradoks: učenici koji koriste AI alate često postižu bolje rezultate u zadacima, dok istovremeno pokazuju slabiji napredak u samostalnom razmišljanju i razumijevanju.
Brzi odgovori, ali pliće znanje
Napredni chatbotovi poput ChatGPT, Geminija ili Claudea omogućavaju učenicima da u kratkom vremenu dođu do tačnih rješenja.
Međutim, kada se ti alati uklone – primjerice tokom ispita – razlika u znanju često nestaje, a u nekim slučajevima učenici postižu i lošije rezultate nego oni koji se nisu oslanjali na AI.
Stručnjaci upozoravaju da prepuštanje razmišljanja tehnologiji može dovesti do tzv. kognitivne pasivnosti, gdje učenici više ne ulažu mentalni napor potreban za razumijevanje, već se zadovoljavaju gotovim odgovorima.
Šta se gubi kada AI razmišlja umjesto učenika? Čitajte detaljnije na portalu Čuvajzdravlje.ba.
(Vijesti.ba)