Prema podacima WHO-a, gotovo polovina preventabilnih slučajeva odnosi se na rak pluća, želuca i grlića materice, što znači da se milioni smrtnih ishoda svake godine mogu izbjeći kroz medicinske intervencije, promjene životnih navika te smanjenje profesionalnih i okolišnih rizika.
Analiza je pokazala da je tokom 2022. godine registrovano skoro 19 miliona novih slučajeva raka, a oko 38 posto njih bilo je povezano s 30 promjenjivih faktora rizika. Među njima su pušenje, konzumiranje alkohola, povišen indeks tjelesne mase, nedovoljna fizička aktivnost, bezdimni duhanski proizvodi, neadekvatno dojenje, zagađenje zraka, ultraljubičasto zračenje, zarazni uzročnici te više od deset vrsta profesionalne izloženosti.
„Rješavanje ovih uzroka koje je moguće spriječiti predstavlja jednu od najjačih prilika za smanjenje globalnog opterećenja rakom“, izjavila je Isabelle Soerjomataram, medicinska epidemiologinja pri WHO-u i jedna od autorica studije.
Pušenje duhana i dalje je vodeći preventabilni uzrok raka. U 2022. godini bilo je povezano s oko 15 posto svih slučajeva, a rizik je bio posebno izražen kod muškaraca, kod kojih je pušenje doprinijelo gotovo četvrtini novih dijagnoza. Odmah iza pušenja nalazi se konzumiranje alkohola, koje je odgovorno za oko 3,2 posto svih novih slučajeva raka, odnosno približno 700.000 dijagnoza.
Značajnu ulogu imaju i infekcije, koje su povezane s oko 10 posto novih slučajeva raka. Kod žena je najveći udio preventabilnih karcinoma povezan s visokorizičnim humanim papiloma virusom (HPV), koji može dovesti do raka grlića materice. Iako postoji vakcina koja štiti od brojnih bolesti povezanih s HPV-om, procijepljenost je u mnogim dijelovima svijeta i dalje nedovoljna.
Zagađenje zraka također ima snažan utjecaj, ali se njegov značaj razlikuje od regije do regije. U istočnoj Aziji, oko 15 posto slučajeva raka pluća kod žena povezano je sa zagađenim zrakom, dok je u sjevernoj Africi i zapadnoj Aziji taj udio kod muškaraca oko 20 posto. Rak želuca, koji je češći kod muškaraca, često se povezuje s pušenjem i infekcijama nastalim zbog prenapučenosti, loših sanitarnih uslova i ograničenog pristupa čistoj vodi.
Stručnjaci naglašavaju da ovi podaci pružaju priliku za preciznije i efikasnije preventivne mjere. „Analizom obrazaca u različitim državama i populacijama možemo vladama i pojedincima dati jasnije smjernice kako spriječiti mnoge slučajeve raka prije nego što se uopće pojave“, izjavio je André Ilbawi, voditelj tima za kontrolu raka pri WHO-u i koautor studije.
(Vijesti.ba)