Posebno su pod lupom mesne prerađevine poput salama, pašteta, kobasica i hrenovki koje je Svjetska zdravstvena organizacija svrstala u prvu grupu kancerogenih namirnica, zajedno s cigaretama, arsenom i azbestom.
Međutim, nova istraživanja ukazuju na to da problem nije ograničen samo na ove proizvode. Pažnja stručnjaka sve se više usmjerava na konzervanse koji se nalaze i u namirnicama koje se često doživljavaju kao zdrav izbor.
Naučnici su analizirali prehrambene navike i zdravstveno stanje više od 105.000 ispitanika u periodu od 2009. do 2023. godine. U fokusu istraživanja bilo je 17 različitih konzervansa. Rezultati su pokazali da su pojedini aditivi, među kojima su kalij sorbat, natrij nitrit, sirćetna kiselina i natrij eritorbat, povezani s povećanim rizikom od raka dojke, prostate i ukupnog rizika od razvoja karcinoma.
Prema mišljenju stručnjaka, razlika u djelovanju konzervansa leži u njihovoj hemijskoj strukturi i načinu na koji ih organizam razgrađuje i metaboliše.
Ono što dodatno zabrinjava jeste činjenica da se ovi aditivi ne nalaze samo u mesnim proizvodima. Prisutni su i u žitaricama za doručak koje se često reklamiraju kao fit opcija, zatim u sušenom voću, sirevima, vinu, pivu, kečapu i gotovim sosovima koje mnogi svakodnevno koriste.
Kako ističe dr. Anton Bilchik, jedan od autora studije, konzervansi su rasprostranjeni u prehrani mnogo više nego što većina ljudi misli, često i u proizvodima za koje ne bismo pretpostavili da ih sadrže.
Stručnjaci priznaju da je u savremenom načinu života gotovo nemoguće u potpunosti izbaciti konzervanse iz ishrane, ali naglašavaju važnost umjerenosti i svjesnog izbora namirnica. Pojedina istraživanja ukazuju da nitrati i nitriti mogu narušiti ravnotežu crijevnog mikrobioma, što potencijalno dovodi do genetskih promjena u ćelijama.
Nutricionistica Lisa Moskovitz iz NY Nutrition Group upozorava da proizvodi bogati konzervansima često sadrže i velike količine šećera te zasićenih masti, što dodatno povećava zdravstvene rizike.
Savjet nutricionista je da se prilikom kupovine prvenstveno biraju svježe namirnice poput povrća, voća i mliječnih proizvoda, dok bi prerađena hrana trebala biti tek povremeni izbor.
Na genetiku ne možemo utjecati, ali svakodnevne prehrambene navike su u našim rukama. Povremeni sendvič ili čaša vina ne predstavljaju razlog za paniku ako je ishrana u cjelini uravnotežena, zaključuje dr. Bilchik.
(Vijesti.ba)

