Američki politički savjetnik Max Primorac, povezan s konzervativnom Heritage Foundation i planom “Project 2025”, širi neutemeljene tvrdnje o navodnoj islamizaciji Bosne i Hercegovine, upozorava austrijski list Der Standard, ocjenjujući takve narative kao politički motivirane i zasnovane na netačnim prikazima stvarnosti.
Primorac je u tekstu objavljenom u Washington Timesu tvrdio da Sarajevo postaje “sve ekstremnije”, navodeći da žene sve češće nose marame i nikabe, te da džamije finansirane iz zaljevskih zemalja dominiraju gradom. Međutim, Der Standard ističe da većina žena u Sarajevu ne nosi maramu, dok su žene koje nose nikab uglavnom turistkinje iz arapskih zemalja, a ne lokalno stanovništvo.
List podsjeća da su narativi o navodnoj “islamizaciji” BiH prisutni još od perioda prije rata 1992–1995, kada su korišteni za poticanje neprijateljstva prema muslimanima. Ističe se da se Primorac, koji potiče iz Hercegovine, povezuje s političkim krugovima koji zagovaraju stvaranje trećeg entiteta s hrvatskom većinom, što kritičari vide kao prijetnju dodatne etničke podjele zemlje.
Potpredsjednik Republike Srpske Ćamil Duraković izjavio je da je tekst koji je objavio Primorac “politički motiviran” i da pokušava redefinirati karakter Bosne i Hercegovine kroz prizmu globalnog straha od političkog islama. Naglasio je da religijski simboli ne predstavljaju dokaz islamizacije, podsjećajući da su i pravoslavne i katoličke zajednice nakon rata ojačale svoje javno prisustvo.
Primorac također netačno tvrdi da su Hrvati, koji čine oko 15 posto stanovništva, diskriminirani u Bosni i Hercegovini, iako su u nekim institucijama čak nadzastupljeni. Također navodi da su Hrvati jedina prozapadna grupa u zemlji. Međutim, istraživanje iz 2023. pokazalo je da bosanski muslimani, odnosno Bošnjaci, imaju najveću podršku članstvu u NATO-u – 85 posto, dok Hrvati imaju oko 63 posto. Podrška članstvu u EU također je najviša među Bošnjacima.
Der Standard osporava tvrdnje da su Hrvati diskriminirani u BiH, navodeći da su u nekim institucijama čak “nadzastupljeni”.
Također se navodi da, prema istraživanju iz 2023. godine, Bošnjaci imaju najviši nivo podrške članstvu u NATO-u, sa 85 posto, dok Hrvati imaju podršku od oko 63 posto. Ističe se da je podrška članstvu u Evropskoj uniji također najviša među Bošnjacima.
Stručnjak za jugoistočnu Evropu Florian Bieber objašnjava da su demografske promjene u Sarajevu prije svega posljedica rata i prisilnih migracija, a ne religijske transformacije. On podsjeća da su mnogi Srbi napustili grad nakon rata pod političkim pritiskom vlastitih lidera. Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci čine 77,4 posto stanovništva Sarajeva, ali grad i dalje ostaje multietnički.
Bieber također naglašava da je utjecaj islamskih zemalja u Bosni i Hercegovini nakon rata ostao ograničen. Ne postoji značajna šiitska zajednica, niti Iran ima snažan politički utjecaj u zemlji. Islamska zajednica u BiH, koja ima dugu institucionalnu tradiciju, nastoji očuvati svoju autonomiju i suprotstaviti se radikalnim interpretacijama religije.
Tvrdnje o “islamizaciji” često se povezuju s rastom turizma iz muslimanskih zemalja. Međutim, statistički podaci pokazuju da su turisti iz zaljevskih zemalja činili manje od deset posto od ukupno 1,3 miliona posjetilaca Bosne i Hercegovine u 2024. godini. Sarajevo istovremeno privlači veliki broj posjetilaca iz Evrope i drugih dijelova svijeta, posebno tokom Sarajevo Film Festivala.
Der Standard također kritikuje širi trend u kojem se religijski identitet muslimana u BiH često predstavlja kao sigurnosna prijetnja, dok se nacionalizam povezan s drugim religijskim zajednicama rjeđe problematizira. Takav pristup, upozorava list, doprinosi iskrivljenom razumijevanju društvene stvarnosti zemlje.
“Uprkos ratnim traumama, tradicija suživota i međusobnog poštovanja u Sarajevu i dalje postoji. Stanovnici različitih vjera i dalje jedni drugima čestitaju vjerske praznike, što pokazuje da multireligijski karakter grada nije nestao, uprkos političkim narativima koji tvrde suprotno“, navodi se.