Širom svijeta 8. marta obilježava se Međunarodni dan žena, dan kojim se slave ekonomska, politička i društvena dostignuća žena, ali i podsjeća na dugogodišnju borbu za ravnopravnost i ostvarivanje osnovnih ljudskih prava.
Iako borba za prava žena traje više od jednog stoljeća, ona ni danas nije završena. Žene širom svijeta i dalje se suočavaju s predrasudama, diskriminacijom i takozvanim ‘staklenim stropom’, posebno u poslovnom okruženju. U mnogim društvima žene i dalje zarađuju manje od svojih muških kolega, a nerijetko su izložene seksualnom uznemiravanju, mobingu i različitim oblicima nasilja.
U pojedinim dijelovima svijeta ženama su i dalje uskraćena osnovna ljudska prava, što pokazuje da borba za ravnopravnost još uvijek traje.
Kao i mnogi drugi praznici, i Međunarodni dan žena s vremenom je djelimično izgubio svoju izvornu poruku. Danas se često svodi na poklanjanje cvijeća i simbolične gestove pažnje, dok se suština ovog dana – borba žena za jednaka prava često zaboravlja.
Mnogi ne znaju da 8. mart nije dan koji slavi samo ‘ženski rod’, već podsjeća na historijsku borbu žena za bolje radne uslove, pravo glasa i društvenu ravnopravnost.
Među najvažnijim rezultatima te borbe izdvajaju se uvođenje osmosatnog radnog vremena, borba za jednake plate za muškarce i žene, pravo glasa, bolja zdravstvena zaštita žena te podrška majkama i porodiljama.
Ideja o obilježavanju Međunarodnog dana žena pojavila se početkom 20. stoljeća, u vrijeme ubrzane industrijalizacije i ekonomskog razvoja, kada su radnici, posebno žene, često protestovali zbog loših radnih uslova.
Jedan od prvih značajnih događaja desio se 8. marta 1857. godine u New York, kada su radnice zaposlene u tekstilnoj industriji izašle na ulice protestujući protiv loših radnih uslova i niskih plata. Demonstracije je tada rastjerala policija, ali su radnice ubrzo nakon toga osnovale sindikat.
Slični protesti nastavili su se i narednih godina. Posebno se izdvaja marš iz 1908. godine, kada je oko 15.000 žena u New Yorku zahtijevalo kraće radno vrijeme, bolje plate i pravo glasa.
Veliki korak dogodio se 1910. godine, kada je u Kopenhagenu održana prva međunarodna konferencija žena u organizaciji Socijalistička internacionala. Na prijedlog njemačke socijalistice Clare Zetkin usvojen je prijedlog o obilježavanju Međunarodnog dana žena.
Ujedinjene nacije počele su službeno obilježavati Međunarodni dan žena 1975. godine, koja je proglašena Međunarodnom godinom žene.
Na prostoru bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije žene su pravo glasa dobile 1945. godine, nakon završetka Drugog svjetskog rata. Zanimljivo je da je Švicarska bila posljednja evropska država koja je ženama omogućila pravo glasa, i to tek 1972. godine.