Špinat je zdrav i sirov i kuhan, iako nutritivni efekti mogu biti različiti u zavisnosti od načina pripreme. Naime, toplota mijenja način na koji tijelo koristi određene hranjive materije, što dovodi do različitih efekata na zdravlje.
Špinat je jedno od najpoznatijih i najomiljenijih tamnozelenih lisnatih povrća. Njegova popularnost ne čudi, jer ima blaži ukus u poređenju s nekim drugim vrstama, poput kelja ili blitvae, koje mogu biti gorke i tvrde za žvakanje.
Osim toga, špinat je i veoma ukusan, zbog čega je vrlo svestrano povrće koje se može pripremati na različite načine.
Ipak, stručnjaci za ishranu tvrde da su detalji mnogo složeniji nego što se čini na prvi pogled. Prema riječima nutricionistkinje Lauren Manaker, špinat sadrži niz hranjivih materija, uključujući vitamin C (važan za imuni sistem i zdravlje kože) i folat (koji je važan za proizvodnju DNK i rast ćelija).
Osim toga, špinat je dobar izvor kalijuma, vitamina K i antioksidanasa poput luteina i zeaksantina. „Špinat također sadrži biljno (nehemsko) željezo, što je posebno korisno za osobe koje prate vegetarijansku ili vegansku ishranu“, objašnjava nutricionistkinja Cindy Chou.
Sirovi ili kuhani špinat
Ako uporedimo sirovi i kuhani špinat, Manaker navodi da sirovi špinat zadržava više vitamina C i folata, jer su ti nutrijenti osjetljivi na toplotu i mogu se razgraditi tokom kuhanja.
Međutim, neke hranjive materije poput željeza i kalcija teže se apsorbuju iz sirovog špinata zbog prirodnih jedinjenja kao što su oksalati. S druge strane, kuhanje špinata mijenja način na koji tijelo apsorbuje ove hranjive materije. Na primjer, kuhanje smanjuje količinu oksalata, čime željezo i kalcij postaju lakši za apsorpciju.
Također, kada se špinat kuha s masnoćom (poput ulja), povećava se bioraspoloživost vitamina rastvorljivih u mastima, poput vitamina A i K, objašnjava Chou.
Međutim, kuhanje špinata smanjuje količinu vitamina C i folata, naročito ako se kuha u vodi, jer ti vitamini mogu preći u tečnost u kojoj se kuha, upozorava Manaker.
Ipak, prema njenom iskustvu, i sirovi i kuhani špinat sadrže iste hranjive materije, ali način na koji ih tijelo apsorbuje zavisi od načina pripreme. Drugim riječima, nijedan oblik nije nužno „bolji“ od drugog.
„Oba oblika špinata sadrže iste hranjive materije, ali način na koji ih tijelo apsorbuje može se razlikovati“, kaže Manaker.
Izbor između sirovog i kuhanog špinata zavisi od vaših preferencija i načina pripreme obroka.
Ako želite da iskoristite sve nutritivne prednosti, najbolje je konzumirati oba oblika špinata – i sirovi i kuhani. Ako volite kuhani špinat, stručnjaci preporučuju da ga dinstate na neutralnom ulju kako biste poboljšali apsorpciju luteina i vitamina rastvorljivih u mastima.
Koji izabrati?
Ako više volite sirovi špinat, preporučuje se da ga kombinujete s namirnicama bogatim vitaminom C, poput citrusa ili bobičastog voća, kako bi se poboljšala apsorpcija željeza. Naime, biljno željezo iz špinata ne apsorbuje se tako lako kao željezo iz mesa.
Kada je riječ o izboru između sirovog i kuhanog špinata, Manaker navodi da treba uzeti u obzir nekoliko faktora. Za salate, smutije ili sendviče bolje je koristiti sirovi špinat, dok je za supe ili jednostavne priloge prikladniji kuhani.
„Kuhani špinat se smanjuje tokom kuhanja, što znači da možete pojesti veću količinu i unijeti više hranjivih materija“, objašnjava Manaker. Također, kuhani špinat može biti lakši za varenje, posebno ako imate osjetljiv stomak.
Ako vam je važna praktičnost, zamrznuti špinat, koji je već termički obrađen, može se brzo dodati u jela poput tjestenine, supa ili smutija. S druge strane, svježi baby špinat – bilo sirov ili kuhan – zahtijeva vrlo malo pripreme.
„Oba oblika špinata su svestrana i hranjiva, pa na kraju sve zavisi od toga šta vam najviše odgovara prema ukusu, probavi i načinu pripreme obroka“, zaključila je Manaker.
(Vijesti.ba)