Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine 16. marta izjašnjavat će se o mogućnosti privremenog smanjenja ili ukidanja akciza na naftne derivate, što bi moglo dovesti do osjetnog pojeftinjenja goriva za građane i privredu.
Prijedlog zakona, koji je u hitnu proceduru uputio poslanik Saša Magazinović, predviđa mehanizam koji bi Vijeću ministara BiH omogućio da u kriznim situacijama reaguje brže i direktnije, s ciljem ublažavanja udara rasta cijena goriva.
Kako je naveo Magazinović, usvajanje zakona značilo bi stvaranje stalnog alata za djelovanje u vanrednim ekonomskim okolnostima, kada visoke cijene energenata dodatno opterećuju kućne budžete i poslovanje privrede.
Prema dokumentu koji je predstavio, cijene pojedinih naftnih derivata mogle bi biti niže za više desetina feninga po litru. Dizel bi, prema toj računici, pojeftinio za 30 feninga, bezolovni benzin za 35 feninga, motorni benzin za 40 feninga, dok bi lož-ulje bilo jeftinije za 45 feninga.
Dodatni efekat ogleda se i u činjenici da se na iznos akcize obračunava PDV, zbog čega bi konačno pojeftinjenje kod pojedinih goriva moglo iznositi i više od 50 feninga po litru.
Magazinović je istakao da je jasno kako akcize predstavljaju važan budžetski prihod, ali da u kriznim trenucima država mora reagovati u interesu stanovništva i privrede, čak i ako to kratkoročno znači manje prihoda u budžetu.
Prema njegovim riječima, posljedice rasta cijena goriva daleko su šire od samog troška na benzinskim pumpama, jer poskupljenja goriva gotovo uvijek dovode i do rasta cijena robe, transporta i usluga, što na kraju najviše pogađa građane.
On je poručio da očekuje podršku Predstavničkog doma, a potom i hitno izjašnjavanje Doma naroda, kako bi zakon bio usvojen što prije.
Pitanje akciza na gorivo već duže vrijeme izaziva veliku pažnju javnosti, posebno u periodima pojačanih ekonomskih pritisaka. Građani najčešće prve posljedice rasta cijena osjete upravo kroz skuplje gorivo, a zatim i kroz svakodnevne troškove života, uključujući hranu, prijevoz i osnovne usluge.
Zbog toga se svaka inicijativa koja bi mogla dovesti do makar privremenog rasterećenja tržišta prati s velikim interesom, posebno u okolnostima kada su inflacija i rast životnih troškova među glavnim brigama stanovništva.