Iza ovog neobičnog problema krije se ozbiljna fizika i složeni proračuni.
Mnogi su se barem jednom našli u situaciji da žele iskoristiti i posljednju kap mlijeka ili maslinovog ulja. Međutim, kada se boca ili pakovanje nagne, često je potrebno dosta vremena da tečnost u potpunosti iscuri. Upravo tim fenomenom bavili su se Thomas Dutta, doktorand fizike, i njegov mentor Jay Tang sa Univerziteta Braun u Sjedinjenim Američkim Državama.
Tang se i ranije bavio sličnim temama jer proučava biofiziku i kretanje mikroorganizama po vlažnim površinama. Kako bi studentu približio principe kretanja tečnosti, odlučio je istražiti takozvani problem voka, odnosno posude za pripremu azijskih jela sa zaobljenim dnom.
“Kad nakon pranja izlijem vodu iz voka, uvijek ostane mala količina tečnosti. Zato sačekam nekoliko minuta da se ponovo sakupi pa je izlijem”, objasnio je Tang, postavljajući pitanje da li je to čekanje zaista dovoljno.
Koristeći Navier Stokesove jednačine, koje opisuju kretanje fluida, istraživači su izračunali vrijeme potrebno da različite tečnosti iscure niz nagnutu površinu. Rezultati su pokazali značajne razlike. Voda se slije za nekoliko sekundi, mlijeko za oko pola minute, dok maslinovom ulju treba više od devet minuta. Najsporiji je hladni javorov sirup, kojem su potrebni čak sati da potpuno iscuri.
Kada je riječ o voku, simulacije su pokazale da je potrebno oko 15 minuta da se prikupi oko 90 posto preostale vode, što je znatno duže nego što se ranije pretpostavljalo.
Za ovakva istraživanja postoji i posebna nagrada pod nazivom The Mario Markus Prize for Ludic Science, koju dodjeljuje Njemačko hemijsko društvo. Ova nagrada prepoznaje radove koji se ističu kreativnim i znatiželjnim pristupom nauci.
Historija nauke pokazuje da su brojna velika otkrića nastala sasvim slučajno. Tako je Penicilin otkriven kada su spore plijesni dospjele u bakterijske kulture, dok je proces vulkanizacije gume nastao nakon što je mješavina gume i sumpora dospjela na vruću površinu. Čak je i plastelin, danas poznata dječija igračka, nastao iz prvobitne namjene kao sredstvo za čišćenje.
Ovo istraživanje pokazuje da i najobičnije situacije iz svakodnevnog života mogu postati inspiracija za ozbiljna naučna otkrića i bolje razumijevanje prirodnih zakonitosti.
(Vijesti.ba)