Eksploatacija kamena u naselju Međudražje kod Bihaća mjesecima izaziva zabrinutost lokalnog stanovništva zbog mogućeg ugrožavanja izvorišta pitke vode, oštećenja stambenih objekata i potencijalnih posljedica po zdravlje, dok nadležne institucije istovremeno iznose različite stavove o zakonitosti dodjele i realizacije koncesije, kao i validnosti prateće dokumentacije.
Okupljeni oko neformalne grupe “Plješevički otpor“, mještani tvrde da je riječ o slučaju u kojem su, kako navode, opći propisi o zaštiti izvorišta Klokot i Privilica u suprotnosti s pojedinačnim dozvolama koje omogućavaju rad kamenoloma.
Na terenu, ističu, posljedice miniranja već su vidljive na objektima i infrastrukturi.
“Da neko vrši miniranje takvog intenziteta, to je van pameti. Na mom stambenom objektu ispucao je zid, pukla je ploča, a srušio se i zid od septičke jame. Sve sam to prijavio policiji u dva navrata, ali do danas niko nije reagirao – smatra Safet Seferović, mještanin Međudražja.
Na problem ukazuje i njegov sugrađanin Ivica Murgić, naglašavajući da se radovi izvode u neposrednoj blizini kuća i komunalne infrastrukture.
“Kamenolom je preblizu kuća. Miniranja dovode do oštećenja stambenih objekata, ali i vodovodne mreže koja prolazi u neposrednoj blizini. Cijevi se oštećuju, a mi smo primorani da ih sami popravljamo i održavamo – navodi Murgić.
Nakon što je ukazano na moguće nepravilnosti, Gradska uprava Bihaća izvršila je analizu postojećeg ugovora o eksploataciji kamena na ovoj lokaciji. Kako navode, Gradsko vijeće je 2024. godine dalo saglasnost na prijenos ranijeg ugovora na novog koncesionara, ali su naknadno uočeni određeni problemi, prije svega u vezi s vodnom dozvolom.
“U postupku izdavanja dozvole pozvalo se na Pravilnik o vodozaštitnim zonama rijeka Klokot i Privilica iz 2009. godine, iako je na snazi novi pravilnik donesen 2019. godine – pojasnila je Vildana Zulić iz Službe za upravljanje razvojem, komunalnim djelatnostima i zaštitom okoliša.
Grad Bihać je, kako navodi, o tome obavijestio Agenciju za vodno područje rijeke Save, kao i Ministarstvo privrede Unsko-sanskog kantona, u čijoj su nadležnosti koncesioni ugovori, te pokrenuo žalbeni postupak pred Federalnim ministarstvom poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.
“Grad Bihać je Ministarstvu privrede USK uputio akt u kojem je izričito zatraženo da se, iz navedenih razloga, ne pristupi potpisivanju novog koncesionog ugovora – dodala je Zulić.
Iz Ministarstva privrede USK, međutim, navode da im takav zahtjev nije dostavljen, već isključivo obavijest o pokretanju postupka pred federalnim ministarstvom.
“Žalbeni postupak okončan je 12. septembra 2024. godine povlačenjem zahtjeva za vođenje upravnog postupka po žalbi izjavljenoj 5. augusta 2024. godine. Time je vodna dozvola koju je 10. marta 2023. godine izdala Agencija za vodno područje rijeke Save, ostala na snazi, a izdana je na period od pet godina – naveli su iz Ministarstva.
Dodaju da su, nakon dostavljanja kompletne dokumentacije i svih potrebnih dozvola i saglasnosti, zaključili ugovor o prijenosu koncesije, naglašavajući da su ispoštovane zakonske procedure.
Iz Agencije za vodno područje sliva rijeke Save pojašnjavaju da predmetna vodna dozvola ne predstavlja odobrenje za rad kamenoloma.
“Vodna dozvola odnosi se isključivo na ispuštanje otpadnih voda s lokacije kamenoloma ‘Podići’ kao i na aktivnosti koje mogu imati specifične uticaje na vode tokom izvođenja radova. Ona je samo jedna u nizu saglasnosti potrebnih za odobrenje rada kamenoloma, koje izdaju i drugi nadležni organi”, naveli su iz Agencije.