Agencije navode da su glavni razlozi razlike između obećanih i stvarnih radnih uslova, poput radnog vremena ili prava na odmor. Osim ugovornih odstupanja, zaposleni prekidaju rad ako se ne osjećaju sposobnim za zadatke, ili ako posao procijene kao neprikladan.
Jedan muškarac koji je zbog zdravstvenih problema dao otkaz nakon dva mjeseca naveo je za Sumikai da je imao poremećaje spavanja i tjelesne tegobe zbog nove radne okoline. Odluka o otkazu izazvala je kod njega nesigurnost u vezi sa profesionalnom budućnošću.
Podaci Japanskog ministarstva rada pokazuju da oko 30 posto početnika napušta svoje prvo zaposlenje unutar prvih tri godine. Iako u sektorima usluga i njege postoji manjak radne snage, osobe s vrlo kratkim stažom i dalje imaju manje šanse u procesu zapošljavanja.
U Japanu su 2024. godine zabilježeni značajno veći slučajevi smrti i bolesti uzrokovanih prekomjernim radom. Ministarstvo zdravlja Japana zabilježilo je ukupno 1.304 priznata slučaja, uključujući 247 zbog srčanih bolesti i 1.057 psihičkih poremećaja – prvi put više od 1.000 radno izazvanih mentalnih problema.
Najčešći uzroci uključuju zloupotrebu moći od strane nadređenih, velike promjene u zadacima i opterećenju, uznemiravanja od strane klijenata, uključujući i seksualne napade. Najviše su pogođeni zaposleni između 20 i 59 godina, posebno u četrdesetim, a sektori s najvećim rizikom su zdravstvo i njega, industrija, trgovina, transport i građevinarstvo.
(Vijesti.ba)