Skoro će 20 godina otkako se govori o ideji izgradnje Zapadne gasne interkonekcije koja bi uvezala Krajinu sa transportnom mrežom susjedne Hrvatske, a Bosna i Hercegovina bi dobila još jedan plinski pravac.
Predinvesticiona studija gasifikacije Unsko-Sanskog kantona završena je još 2008. godine. No više od toga konkretnog zasad nema.
Pitanje Zapadne interkonekcije nedavno je postavio gradonačelnik Bihaća Elvedin Sedić kada je, dok je trajala parlamentarna rasprava Zakonu o Južnoj gasnoj interkonkeciji, upitao je li vrijeme da strateški projekti prestanu biti pojedinačne investicije namijenjene određenim dijelovima Federacije Bosne i Hercegovine.
Uz napomenu da je Južna interkonekcija bez dileme neophodna i strateška, Sedić je konstatovao da se Krajina opet zaobilazi jer se za Južnu pronalaze modeli finansiranja, usvajaju zakoni i usklađuju politički stavovi dok Zapadna interkonekcija ostaje ideja na papiru.
Tim povodom smo u BH Gas poslali upit šta je s projektom Zapadne interkonecije, je li izrađena Studija izvodljivosti (o kojoj su govorili prošle godine i za koju je tender zatvoren, sudeći po objavi odluke o izboru najpovoljnijeg ponuđača), te koji su daljnji koraci i kada se u najboljem slučaju može očekivati realizacija.
Iz BH Gasa su nekoliko dana kasnije odgovorili pak da je za izradu Studije izvodljivosti u toku postupak javne nabavke, a kada je u pitanju završetak, navode da bi prva faza projekta bi mogla biti okončana do kraja 2031. godine.
Ranije se govorilo o 2027. godini kao roku za prvu fazu, zatim o 2030. da bi se sada došlo do kraja 2031. godine.
– Prema okvirnom vremenskom planu, uz pretpostavku blagovremene realizacije dijela projekta u Republici Hrvatskoj i pružanja adekvatne podrške projektu od strane relevantnih institucija Bosne i Hercegovine i Federacije BiH, prva faza projekta bi mogla biti okončana do kraja 2031. godine. Planove razvoja i dinamiku realizacije projekata BH Gas definiše u koordinaciji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstva i industrije, odnosno Vladom Federacije BiH kao vlasnikom kapitala – kažu iz BH Gasa.
Prva faza Zapadne interkonekcije je izgradnja gasovoda Tržac – Bosanska Krupa sa odvojcima za Bihać i Veliku Kladušu, ukupne dužine 80 kilometara.
Druga faza se odnosi na gasovode Bosanska Krupa – Sanski Most – Ključ i Ključ – Bosanski Petrovac ukupne dužine 105 kilometara, a treća je gasovod Pećigrad – Bužim dužine 11 kilometara.
Iz BH gasa navode kako redovno prijavljuju projekat na liste koje se odnose na međunarodne, odnosno EU i regionalne razvojne planove, a u “raspoloživim okvirima nastojimo osigurati i grant sredstva za ovaj projekat”.
– S obzirom na to da je Predinvesticiona studija gasifikacije Unsko-sanskog kantona završena 2008. godine, BH Gas je osigurao vlastita sredstva i pokrenut je postupak javne nabavke, koji je u toku, za izradu Studije izvodljivosti za projekat Zapadna interkonekcija BiH-Hrvatska.
Cilj izrade Studije izvodljivosti je osiguranje potrebnih podataka u smislu ažuriranih potreba za energijom, procjene opcija izvodivosti realizacije projekta s tehničkog, ekonomskog i ekološkog aspekta i u konačnici donošenja odluke o daljnjoj dinamici njegovog razvoja. U sklopu Studije će se detaljnije definisati trasa transportnog gasovoda sa odvojcima, kao i lokacije objekata na gasovodu, te predvidjeti povezivanje s planiranim transportnim gasovodom Lička Jesenica – Rakovica – granica RH/BiH u Republici Hrvatskoj – dodaju iz BH Gasa.
Od koraka koji je napravljen navode da je prije godinu zaključen Memorandum o razumijevanju i saradnji na planu realizacije projekta Zapadna interkonekcija između Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Vlade Unsko-sanskog kantona.
Napomenuli su da je Zapadna interkonekcija jedan od tri ključna interkonekcijska projekta Federacije BiH i BH Gasa, koji je uključen u strateške dokumente BiH i FBiH, te Program javnih investicija FBiH 2025-2027.