Za razliku od kopnenih sisara, kitovi nemaju bradavice koje mladunci mogu direktno uhvatiti ustima. Umjesto toga, mlijeko se izlučuje iz specijalizovanih mliječnih žlijezda smještenih u području blizu prepona.
Majka kontroliše izbacivanje mlijeka pomoću snažnog mišićnog tkiva koje okružuje žlijezde, pa mladunče može hranjenje obaviti kada se približi majci u vodi.
Mlijeko kitova je izuzetno kalorično i bogato mastima i proteinima. Dok ljudsko mlijeko sadrži relativno mali procenat masti, kod kitova on može doseći i do oko 50 posto, što je ključno za energiju, brz rast i termičku zaštitu u hladnom okeanu.
The blue whale (Balaenoptera musculus) produces milk so rich and thick it resembles flowing cream… perfectly adapted so her calf can feed underwater without it dispersing. A quiet, powerful reminder that every detail in nature is crafted with astonishing precision. Nature is… pic.twitter.com/xoPdwnK4YJ
— Kylie Riordan (@mindfulheal) April 20, 2026
Period dojenja razlikuje se među vrstama, ali obično traje od nekoliko mjeseci do više godina. Tokom tog vremena mladunci brzo napreduju u veličini i razvijaju snagu potrebnu za plivanje i samostalan život.
Plavi kit ima najveće mliječne žlijezde na Zemlji – svaka je dugačka oko 1,5 m i teška kao mladunče slona. Majke plavog kita mogu proizvesti 200 litara mlijeka dnevno s udjelom masti od 35-50 posto. To omogućuje mladunčetu plavog kita da dobiva na težini nevjerojatnom brzinom od 100 kg dnevno.
Dojenje je za majku vrlo zahtjevan proces, jer troši velike energetske rezerve. Majke često gube značajnu tjelesnu masu dok proizvode visokomasno mlijeko, pa su prisiljene tražiti velike količine hrane kako bi održale svoju energiju i nastavile brinuti o mladuncu.
(Vijesti.ba)