Nakon prvomajskih praznika, na Graničnom prijelazu Izačić ponovo se bilježe ogromne gužve i višesatna čekanja. Brojni građani Bosne i Hercegovine koji žive i rade u inostranstvu vraćaju se svojim domovima, a kolone vozila pokazuju da se stari problem na granicama ponavlja iz godine u godinu.
Prema informacijama s terena, pojedini putnici za prelazak granice čekaju i više od sedam sati. Kolone su duge, nervoza među vozačima je sve veća, a mnogi s djecom, starijim osobama i porodicama sate provode zarobljeni u vozilima.
Posebno nezadovoljstvo izaziva činjenica da se o ovakvim gužvama govori godinama, ali se konkretna rješenja i dalje ne vide. Svaki veći praznik, produženi vikend ili sezona godišnjih odmora donesu istu sliku: kilometarske kolone, iscrpljeni putnici i osjećaj da sistem nije spreman za pojačan promet.
Dodatni problem putnici vide i u novim procedurama koje uključuju detaljnije kontrole, snimanje i uzimanje otisaka. Iako se takve mjere uvode radi sigurnosti i evidencije putnika, u praksi one dodatno usporavaju već preopterećene granične prijelaze. Kada se na veliki broj vozila nadovežu duže procedure, rezultat su čekanja koja prelaze svaku granicu razumnog.
Građani se s pravom pitaju zašto se za dane velikih migracija ne organizuje efikasniji sistem rada, više otvorenih traka i bolja koordinacija službi. Dijaspora svake godine dolazi u Bosnu i Hercegovinu, troši novac, obilazi porodicu i održava vezu s domovinom, a pri povratku ih dočekuju iscrpljujuće kolone i višesatno čekanje.
GP Izačić jedan je od najvažnijih prijelaza za građane USK i bh. dijasporu, posebno one koji putuju prema Sloveniji, Austriji, Njemačkoj i drugim zemljama Evropske unije. Upravo zato bi ovaj prijelaz morao imati bolju organizaciju u danima kada se očekuje povećan promet.
Ovakve scene nisu samo problem putnika, nego i slika odnosa sistema prema ljudima koji dolaze i odlaze iz Bosne i Hercegovine. Sedam sati čekanja na granici nije normalno stanje, nego ozbiljan signal da postojeće procedure i kapaciteti nisu dovoljni za realne potrebe građana.
Putnicima se savjetuje da prije polaska provjere stanje na graničnim prijelazima, ponesu dovoljno vode, hrane i strpljenja, te da, ukoliko je moguće, razmotre alternativne pravce. Ipak, jasno je da teret rješenja ne može biti samo na građanima, nego na institucijama koje moraju osigurati brži, humaniji i funkcionalniji prelazak granice.