Uz nekoliko klikova i odgovarajuće komande moguće je u nekoliko sekundi kreirati dokumente, što omogućava AI. Međutim, to nosi i određene rizike. Brüderlin, profesor na Institutu za upravljanje ljudskim resursima i organizaciju pri FHNW, za Neue Zürcher Zeitung izjavio je da je “motivaciono pismo praktično mrtvo”, jer AI može “odlično” obraditi informacije.
Ipak, problem je što poslodavci sve teže mogu procijeniti autentičnost prijava.
AI može pomoći kandidatima da brzo kreiraju kvalitetne prijave uz odgovarajuće ključne riječi, ali to otvara i nova pitanja. “Kandidati pomoću AI-a stvaraju sadržaj koji izgleda bolje nego što oni zapravo jesu”, upozorava Brüderlin.
S druge strane, korištenje AI-a postaje gotovo neophodno. “Ako danas dobijem prijavu s greškama, ona odmah otpada”, kaže Brüderlin, ističući da to pokazuje nedostatak osnovnih tehnoloških vještina.
HR stručnjak Roland Grootenboer za nizozemski list Het Parool navodi da je motivaciono pismo za većinu poslova postalo irelevantno.
Ipak, AI donosi i izazove. Prema riječima savjetnika za zapošljavanje Michaela Jonesa za BBC, problem je što AI traži obrasce, a ne potencijal, što može dovesti do prerane eliminacije kandidata.
Iskustva kandidata također ukazuju na nedostatak ljudskog kontakta – razgovori vođeni putem AI-ja mogu djelovati hladno i distancirano.
Platforma Kununu navodi prednosti AI u zapošljavanju, poput bržeg procesa, objektivnijih odluka i efikasnije razmjene informacija. Međutim, ističu se i nedostaci: gubitak ljudske intuicije, tehnička ograničenja i otpor zaposlenih prema promjenama.
Zaključno, iako AI može značajno pomoći u procesu zapošljavanja, ljudski faktor i dalje ostaje ključan – posebno pri konačnoj procjeni kandidata.
(Vijesti.ba)

