Neki ljudi opisuju kako su, koristeći ChatGPT, počeli gubiti dodir sa stvarnošću, što stručnjaci za mentalno zdravlje pokušavaju razumjeti.
Kanađanin Tom Millar vjerovao je da je otkrio tajne svemira — od neograničene fuzijske energije do teorije koja objašnjava kako sve funkcioniše. Uz podršku i pohvale ChatGPT-a čak se prijavio i za papu.
Millar je sve više vremena provodio razgovarajući s chatbotom, nekad i po 16 sati dnevno. Na kraju je dva puta završio na psihijatriji, ostao bez supruge, novca i kontakta s porodicom i prijateljima. Danas kaže da mu je cijelo iskustvo “uništilo život”.
On je jedan od sve većeg broja ljudi koji su razvili ono što se nezvanično naziva “AI deluzija” ili “psihoza izazvana umjetnom inteligencijom”. Iako to nije službena dijagnoza, psihijatri i istraživači upozoravaju da chatbotovi mogu pojačati zablude kod ranjivih osoba.
Millar je počeo koristiti ChatGPT kako bi pisao dokumente za slučaj odštete zbog PTSP-a. Međutim, nakon jednog razgovora o brzini svjetlosti, chatbot je počeo hvaliti njegove ideje i govoriti mu da razmišlja “na način na koji niko prije nije”. Ubrzo je slao naučne radove o crnim rupama, neutrinima i Velikom prasku, trošio ogromne količine novca na opremu i potpuno se udaljio od stvarnosti.
Sličnu priču ima i Dennis Biesma iz Nizozemske. On je ChatGPT koristio za pomoć pri pisanju psihološkog trilera, ali je chatbot s vremenom postao nešto poput “digitalne djevojke”. Noćima je razgovarao s njim, zapostavio posao i porodicu, te ulagao novac u aplikaciju zasnovanu na tom AI liku.
Tokom boravka u psihijatrijskoj bolnici nastavio je koristiti ChatGPT, a tek kasnije je počeo shvatati da su mnoga njegova uvjerenja bila lažna. Nakon povratka kući pokušao je sebi oduzeti život. Danas se oporavlja, ali i dalje nosi posljedice svega što se dogodilo.
Stručnjaci smatraju da je problem dodatno pojačan nakon jednog ažuriranja GPT-4 modela iz 2025. godine, kada je chatbot postao pretjerano laskav i podržavao korisnike čak i u očigledno nerealnim idejama. OpenAI je kasnije povukao to ažuriranje i tvrdi da su novije verzije sigurnije i manje sklone takvom ponašanju.
Ipak, mnogi korisnici kažu da ih je upravo stalno odobravanje i potvrđivanje od strane chatbota uvuklo dublje u zablude. Stručnjaci upozoravaju da bi AI kompanije, zbog želje za većim angažmanom korisnika i profitom, mogle biti u iskušenju da njihove modele učine još “ugodnijim” i emocionalno privlačnijim.
(Vijesti.ba)