Usvajanje izmjena Zakona o sigurnosti saobraćaja u Bosni i Hercegovini, nakon višegodišnjeg čekanja i brojnih opstrukcija, predstavlja jedan od najznačajnijih pokušaja države da se obračuna s bahatom vožnjom i sve većim brojem saobraćajnih nesreća.
Predlagač zakona i zastupnik u Parlamentu BiH Saša Magazinović rekao je da je riječ o duboko emotivnoj temi, nastaloj kroz saradnju s porodicama žrtava bahatih vozača, tužiocima i sudskim vještacima.
Od trenutka kada su izmjene zakona usvojene u Predstavničkom domu do njihovog konačnog usvajanja u Domu naroda, Bosna i Hercegovina bilježi više od 42 hiljade saobraćajnih nesreća, dok je broj poginulih povećan za 30 posto u odnosu na prethodnu godinu. Magazinović navodi da je tokom perioda u kojem se zakon “razvlačio” poginulo 288 ljudi.
“Ako smo mogli samo jedan život spasiti ovim zakonom, a on jeste moćan zakon i može to učiniti, onda ostaje jed i srdžba zbog toga što je bilo ljudi koji su govorili da treba čekati potpuno novi zakon, znajući da se to neće dogoditi”, rekao je Saša Magazinović za televiziju N1.
Naglasio je da Bosna i Hercegovina prvi put dobija jasno definisan pojam bahate vožnje, kao i značajno šire ovlasti policije. Prema njegovim riječima, zakon omogućava strožije sankcionisanje vozača pod uticajem alkohola i narkotika, ali i onih koji višestruko krše propise i ugrožavaju sigurnost drugih učesnika u saobraćaju.
Kao ilustraciju problema naveo je podatke iz Kantona Sarajevo prema kojima je u prvih šest mjeseci prošle godine na prisustvo droge testirano 256 vozača, od kojih je 20 bilo pozitivno, dok je čak 336 odbilo testiranje.
“Ovaj zakon sada kaže: nećeš da se testiraš? Hiljadu maraka kazne i ideš da prenoćiš u zatvoru”, poručio je.
Magazinović smatra da su rigorozne kazne opravdane jer se, kako kaže, ne radi o “širokim narodnim masama”, nego o ljudima koji svjesno ugrožavaju živote drugih.
“Nemoj biti idiot i voziti bahato, nemoj prolaziti kroz crveno i ugrožavati sigurnost. Ako to ne radiš, onda te ne zanima ni kolika je kazna”, rekao je.
Jedna od najznačajnijih novina zakona je mogućnost privremenog i trajnog oduzimanja vozila višestrukim prekršiocima, po uzoru na hrvatski model. Magazinović navodi da je u Hrvatskoj u nekoliko godina primjene sličnog zakona privremeno oduzeto oko 1.500 automobila, dok je za oko 300 vozila donesena odluka o trajnom oduzimanju.
“Suština je skloniti potencijalne ubice za volanom sa puta”, rekao je.
Dodao je da policijske agencije već raspolažu potrebnom opremom i kapacitetima za provođenje zakona te da ne postoje prepreke za njegovu primjenu odmah nakon objave u Službenom listu BiH.
Pod obijesnom vožnjom, prema izmjenama i dopunama Zakona smatra se:
Kada vozač u razmaku od 20 minuta dva ili više puta prođe svjetlosni saobraćajni znak (semafor), kada mu je semaforom zabranjen prolaz;
Kretanje vozilom u naselju pri brzini većoj za 40 kilometara na sat (km/h) iznad najveće dozvoljene brzine u naseljenom mjestu ili najveće dozvoljene brzine definirane saobraćajnim znakom ili općim ograničenjem brzine, odnosno izvan naselja pri brzini većoj za 60 km/h iznad najveće dozvoljene brzine;
Kada vozač pretiče kolonu vozila, pri čemu svojim vozilom prelazi ili se kreće po punoj uzdužnoj liniji koja razdvaja saobraćajne trake puta;
Kada vozač upravlja vozilom s koncentracijom alkohola u organizmu većom od 1,50 promila ili pod utjecajem narkotika ili drugih psihoaktivnih supstanci.
Nadalje, usvojeno je da policija ima pravo oduzeti vozilo od vozača na mjestu gdje je policija zatekla vozača u obijesnoj vožnji, ali ako se uvidom u evidenciju utvrdi da je taj vozač prethodne dvije godine već jednom konačnim i izvršnim prekršajnim nalogom, tj. pravosnažnim sudskim rješenjem sankcioniran za obijesnu vožnju.
Za obijesnu vožnju kao sankcija može se trajno oduzimati vozilo ili izreći novčana sankcija u iznosu od dvije hiljade do tri hiljade KM, kao i zaštitna mjera upravljanja vozilom u trajanju od šest mjeseci te izricanje dva kaznena boda.
Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima sadrži i dio koji se odnosi i na pitanje alkohola i narkotika. Naime, policija će sada moći zadržati vozača do prestanka djelovanja alkohola ili narkotika najduže 12 sati ako se kod vozača:
Utvrdi prisustvo alkohola ili narkotika u organizmu ili ako vozač pokazuje znakove poremećenosti izazvane djelovanjem alkohola ili narkotika;
Utvrdi prisustvo alkohola u količini većoj od 1,5 promila ili ako vozač odbije testiranje na alkohol ili narkotike, a pokazuje znakove poremećenosti izazvane alkoholom ili narkotikom.
Nije izostao ni prijedlog da se pooštre sankcije za one koji koriste mobitel pri upravljanju vozilom ili ne koriste sigurnosni pojas. Naime, sankcija za korištenje mobitela bi trebala iznositi od 200 do 400 KM, odnosno od 400 do 2.000 KM ako je izazvana saobraćajna nesreća prilikom korištenja mobitela.