Preskakanje i zanemarivanje svakodnevne šetnje može imati veći utjecaj na organizam nego što se često pretpostavlja. Dugotrajno sjedenje i niska fizička aktivnost povezani su s lošijim općim zdravstvenim stanjem i većom vjerovatnoćom razvoja različitih bolesti.
Prema navodima stručnjaka i publikacije Eating Well, hodanje predstavlja jednostavan i pristupačan način da se održi osnovni nivo fizičke aktivnosti, bez obzira na tempo ili trajanje.
Doktorka Kristina Le-Šort ističe da je svakodnevno hodanje jedna od najjednostavnijih navika koja doprinosi općem zdravlju organizma. Kratke šetnje, kako navodi, pozitivno utiču na srce, mozak, raspoloženje, mišiće i metabolizam.
Sličan stav dijeli i doktorka Ešli Kacenbek, koja naglašava da nedostatak kretanja znači i izostanak neurohemijskih procesa koji se aktiviraju tokom hodanja, što može doprinijeti lošijem raspoloženju, anksioznosti i depresiji.
Stručnjaci upozoravaju da se dugotrajno sjedenje povezuje s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2, kardiovaskularnih bolesti, pa čak i određenih vrsta karcinoma. Ipak, i kratka svakodnevna aktivnost može napraviti značajnu razliku.
Prema istraživanjima, samo 15 minuta brzog hodanja dnevno može biti povezano s osjetno manjim rizikom od prerane smrti.
Nedostatak kretanja s vremenom utiče i na pokretljivost. Kod osoba koje se manje kreću javlja se ukočenost, slabija funkcionalnost i veća zavisnost u svakodnevnim aktivnostima, posebno u starijoj dobi.
Važan segment odnosi se i na zdravlje kostiju. Doktorka Nora Konstantino naglašava da hodanje pomaže u očuvanju mineralne gustoće kostiju, posebno kod starijih osoba i žena u menopauzi. Redovno kretanje može smanjiti rizik od osteoporoze i slabosti koštanog sistema.
Pored fizičkog zdravlja, hodanje ima snažan uticaj i na mozak. Istraživanja pokazuju da redovna šetnja može poboljšati pamćenje, pažnju i izvršne funkcije, dok nedostatak aktivnosti povećava rizik od kognitivnog pada i demencije.
Stručnjaci ističu da hodanje nije jedini oblik korisne fizičke aktivnosti. Vožnja bicikla, plivanje, ples, trening snage i druge aktivnosti također doprinose zdravlju. Ključno je, kako navode, pronaći oblik kretanja koji je održiv, bezbjedan i dugoročno realan, te postepeno povećavati nivo aktivnosti.
(Vijesti.ba)