Domovinski pokret u Hrvatskoj zatražio je hitno uvrštavanje svoje nove deklaracije na prvu narednu sjednicu Hrvatskog sabora, s ciljem da se usvoji obavezujuća rezolucija o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu pod nazivom “Deklaracija Domovinskog pokreta: Uspostava hrvatske izborne jedinice u Federaciji Bosne i Hercegovine”, predsjednik stranke Ivan Penava poručuje da Hrvati u BiH, kao konstitutivan narod, moraju imati mogućnost da sami biraju svoje legitimne političke predstavnike.
Penava tvrdi da je sada “krajnji čas” da se, kako navodi, riješi hrvatsko pitanje u BiH, ističući da se više ne smije dopustiti situacija u kojoj bi drugi narod birao predstavnike Hrvatima.
Domovinski pokret traži uspostavu posebne hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH. Prema njihovom prijedlogu, ta izborna jedinica ne bi morala biti teritorijalno povezana, a iz stranke tvrde da bi takvo rješenje zaštitilo prava Hrvata i omogućilo izbor legitimnih hrvatskih predstavnika.
U deklaraciji se navodi i da sadašnji izborni model, koji se opisuje kao princip “jedan čovjek – jedan glas”, u okolnostima u kojima su Bošnjaci brojniji narod u Federaciji BiH, prema stavu Domovinskog pokreta, dovodi do političke majorizacije Hrvata.
Posebno se osvrću na izbor člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda, tvrdeći da su Hrvati u prethodnim godinama više puta bili dovedeni u situaciju da im, kako navode, drugi narod izabere predstavnika.
Najžešći dio deklaracije odnosi se na najavu mogućih radikalnijih političkih poteza ukoliko prijedlog o hrvatskoj izbornoj jedinici ne bude prihvaćen ili ako se kroz dijalog ne pronađe drugo rješenje prihvatljivo hrvatskoj strani.
Penava u dokumentu poručuje da bi, u slučaju nastavka sadašnje politike, hrvatska strana imala pravo tražiti povratak na stanje prije ranijih sporazuma, što bi, prema njegovim riječima, značilo i povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao sastavnice takozvanih Sjedinjenih Država BiH.
Domovinski pokret zato poziva zastupnike i članove vladajuće koalicije u Hrvatskoj da prihvate, kako navode, historijsku odgovornost i otvore raspravu o ovoj temi u Hrvatskom saboru.
Ova deklaracija dolazi u trenutku kada se pitanje Izbornog zakona u BiH već godinama nalazi među najosjetljivijim političkim temama u zemlji. Dok hrvatske političke stranke uglavnom insistiraju na modelu koji bi garantovao izbor legitimnih predstavnika, dio bošnjačkih i građanskih stranaka upozorava da bi takva rješenja mogla dodatno produbiti etničke podjele.
Pitanje položaja konstitutivnih naroda, funkcionisanja Federacije BiH i načina izbora članova Predsjedništva BiH ostaje jedno od najvažnijih otvorenih pitanja u odnosima unutar Bosne i Hercegovine, ali i u odnosima BiH i Hrvatske.
Spominjanje Herceg-Bosne dodatno pojačava političku osjetljivost cijele teme, jer se radi o pojmu koji u Bosni i Hercegovini nosi teško historijsko i političko naslijeđe. Zbog toga se očekuje da bi ova deklaracija mogla izazvati brojne reakcije u BiH i Hrvatskoj.