U periodima ekonomske neizvjesnosti i svakodnevnih briga mentalno zdravlje često se nađe pod dodatnim pritiskom.
Stručnjaci upozoravaju da upravo tada ljudi najčešće prave grešku povlačeći se iz društvenog života i odustajući od aktivnosti koje ih ispunjavaju.
Psihijatar Fernando Tajima ističe da su društveni kontakti jedan od najvažnijih faktora u očuvanju psihološke stabilnosti. Prema njegovim riječima, jačanje odnosa s porodicom, prijateljima i zajednicom može pomoći u smanjenju osjećaja usamljenosti i stresa.
Kada svakodnevica izgubi uobičajeni ritam, a socijalni kontakti postanu rjeđi, ljudi su skloniji neprestano razmišljati o problemima. Finansijske brige tada lako preuzimaju misli i dodatno pojačavaju osjećaj tjeskobe.
Iako mnogi u kriznim vremenima prvo odustanu od hobija, rekreacije ili sportskih aktivnosti kako bi uštedjeli novac, stručnjaci smatraju da je takav potez često pogrešan. Aktivnosti koje donose zadovoljstvo pomažu da se čovjek nakratko udalji od svakodnevnih briga, smanji stres i sačuva mentalnu ravnotežu.
Važan faktor je i osjećaj svrhe. Ljudi koji imaju aktivnosti kroz koje se osjećaju korisno, bilo da je riječ o poslu, volontiranju, učenju novih vještina ili hobijima, lakše se nose s izazovima i neizvjesnošću.
Zanimljivo je da u ovakvim okolnostima ponovo raste interes za različite oblike razmjene usluga i vještina. Takvi modeli saradnje ne samo da mogu pomoći u svakodnevnom životu, već kod ljudi stvaraju osjećaj povezanosti i međusobne podrške.
Stručnjaci poručuju da su upravo zajedništvo, aktivan život i njegovanje socijalnih odnosa među najvažnijim alatima za očuvanje mentalnog zdravlja u vremenima kada su stres i neizvjesnost prisutniji nego inače.
(Vijesti.ba)