Predsjednik HDZ-a Dragan Čović održao je tradicionalni razgovor s novinarima povodom preuzimanja dužnosti Predsjedavajućeg Kolegija Doma naroda Bosne i Hercegovine te najavio aktivnosti, ali i govorio o ključnim političkim pitanjima u državi.
Povodom preuzimanja funkcije Predsjedavajućeg, Čović je najavio da će prva redovna sjednica Doma naroda biti održana 30. juna, a za polovinu jula bi trebala biti održana još jedna sjednica. Također je najavio mogućnost održavanja i dvije hitne sjednice.
“Na prvoj sjednici bi bili svi sporazumi, izvještaji, imenovanja koji nisu sporni i takvih je približno 100 i bilo bi oko 100 tačaka dnevnog reda. Druga redovna sjednica bi trebala biti do polovine sedmog mjeseca kada bi bilo 50-ak zakona koji nisu sporni”, kazao je Čović.
Za vanredne sjednice najavio je da bi se na jednoj trebali naći tzv. evropski zakoni, a na drugoj pitanje usvajanja budžeta za 2026. godinu.
Pitanje visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini
Čović je najavio da očekuje da će pitanje novog visokog predstavnika biti riješeno do sjednice Doma naroda tj. do 30. juna.
“Evidentno se vodi rasprava između prijedloga američke administracije i predstavnika Evrope, tri članice PIC-a koji imaju svoj prijedlog. S trećeg imate šefa Delegacije EU koji opet dolazi iz Italije. Teško je to sve usaglasiti. Moj stav je da je visoki predstavnik izgubio svoj smisao koji je imao zadnjih tridesetak godina”, kazao je Čović.
Ponovio je da su njegovi prijedlozi da se OHR vremenski ograniči, da se ograniče ovlasti te da se izmjesti u Brisel, čime bi se poslala poruka o evropskom putu Bosne i Hercegovine.
Južna plinska interkonekcija
O potpisivanju međunarodnog sporazuma za Južnu plinsku interkonekciju kazao je da očekuje da će biti potpisan u osmom ili devetom mjesecu u Washingtonu.
“Ja ne bih vezivao Južnu plinsku interkonekciju s državnom imovinom. To je jedan mali segment, ali moguće je da kroz taj projekat riješimo pitanje državne imovine. Čini mi se da je to dobar okidač koji bi mogao pomoći da oni koji nas mogu privoliti da mijenjamo mišljenja, to je apsolutno američka administracija, da se više uključe i zbog toga to vežemo s plinskom interkonekcijom”, kazao je Čović.
Kazao je da se boji da je američka administracija trenutno zauzeta drugim temama i da će tek nakon potpisa ugovora razgovarati se o domaćem dijelu posla.
“Čini mi se da je Južna plinska interkonekcija pokazala sve slabosti našeg ustroja, složenosti, ali i igara koje se igraju. Drugi američki ambasador je mogao na različite načine stvoriti ambijent da se taj projekat pokrene, najizloženija osoba sam bio ja. Barem sam dva ili tri puta upozoren da ako to ne uradim danas, da ću sutra završiti na crnoj listi. Ambasador koji je otišao sada lobira za neke druge projekte na drugim mjestima”, kazao je Čović.
Naveo je da je njegov stav bio da se napravi kompanija u Mostaru koja bi pokrivala Južnu plinsku interkonekciju jer se ona odnosi na Hercegovinu.
“Ova infrastruktura koja se pravi, pravi se da bi se premrežio čitav prostor BiH sa istokom jer to je strateški interes nekog drugog, ne baš Bosne i Hercegovine. Omogućilo bi se da energent ide u oba smjera. To su vam tehnički uvjeti”, kazao je Čović.
Čović je kazao da su podržali američke partnere koji su se pojavili i da se govori o milijardu i po ulaganja za taj i povezane projekte, a da projekat ako bi se bilo ozbiljno mogao bi biti napravljen za 4 ili 5 godina uz izgradnju potrošača u vidu plinskih elektrana.
“Novca ima, pojavile su se dvije odnosno tri američke koje nude velike iznose. Kad se kaže milijarda nečega, zaboli vas glava. One nude druge projekte, s posebnim naglaskom na Hercegovinu. Američki biznis nikada nije uložio dolara u ekonomiju u Bosni i Hercegovini i ako neko želi uložiti ogromni novac štitit će ga. To bi značilo jedan sigurnosni kišobran jer ako je neko uložio novac, on će i brinuti o tom novcu”, kazao je Čović.
Kazao je da postoji zainteresovanost sličnih partnera za autocestu koja veže jug i sjever Hercegovine, te Jadransko-jonski koridor.
Državna imovina
“Ja sam uvjeren da ovaj projekat (Južna interkonekcija) ne može ići bez rješenja državne imovine, to je suština. Kako god proveli cjevovod koji mora imati širinu 15 metara s jedne i druge strane, jasno je da je glavnina te imovine iz pitanja državne imovine”, kazao je Čović.
On je naveo da je pozvao OHR da ponudi tumačenje ili poništi sve odluke koje se tiču državne imovine.
Poručio je da ima pet ili šest destinacija koje se ne mogu graditi zbog pitanja državne imovine.
Zastoj u izgradnji Autoceste 5C
“Niko ne traži smjenu Denisa Lasića. Ljudi su tražili da se preispita uloga menadžmenta i prošlog i ovog sadašnjeg. Kada je u pitanju Lasić, on je odmah rekao da svoj mandat daje na dispoziciju i da ne želi da bude teret. To je stav Lasića prema ovome”, kazao je Čović o prestanku finansiranja autocesta od Evropske investicione banke.
Čović je naveo da se vode razgovori Vlade FBiH i izvođača radova o nastavku rada.
“Moramo slijediti zakonodavstvo Bosne i Hercegovine kakvo god je, da ti neodgovorni istraživači, zalutali policajci ili ko već izvan Bosne i Hercegovine ne može nametati svoje stavove. Pratit ćemo šta se dešava u narednih mjesec dana”, kazao je Čović.
Naveo je da su optužbe koje dolaze grozne i da je iznio stav menadžmenta.
Šta nakon izbora
Predsjednik HDZ-a je kazao da dio buduće vlasti mora biti onaj ko ima tri delegata u Domu naroda i da je zadnji put pogriješio kada su mimo volje bošnjačkog kluba imenovali rukovodstvo iz reda Trojke, ali i da tada niko iz reda Bošnjaka nije imao tri delegata.
Poručio je da ni teoretski ne može ostati ista vlast jer su trenutno vlast partneri koji su se posvađali.