Visoke temperature ne iscrpljuju samo tijelo nego i srce, koje tokom vrućih dana mora raditi znatno jače kako bi pomoglo organizmu da se rashladi…
Sunčano i toplo vrijeme za mnoge znači duži boravak na otvorenom i ljetne aktivnosti, no za srce takvi uslovi predstavljaju dodatni napor. Možda ste i sami primijetili da vam se puls ubrza kada sjedite na suncu ili da se nakon nekoliko sati rada u vrtu osjećate omamljeno i iscrpljeno, i to nije slučajno.
Dr. Michael Crawford, specijaliziran za kardiološku rehabilitaciju, kaže kako visoke temperature tjeraju kardiovaskularni sistem da radi intenzivnije nego inače.
Kada je vani vruće, tijelo pokušava sniziti svoju unutrašnju temperaturu. Iako zvuči neobično, jedan od načina na koji to radi jeste oslobađanje topline iznutra prema površini tijela. Autonomni nervni sistem šalje signale srcu da ubrza ritam, a krvnim žilama da se prošire. Srce tada brže pumpa krv, a krvne žile se šire kako bi omogućile veći protok.
„Ove važne promjene omogućavaju da više krvi protiče kroz arterije i vene blizu površine kože“, objašnjava Crawford. „Kada krv dospije tamo, može izgubiti dio topline u zrak oko vas.“
To je korisno jer pomaže u sprečavanju stanja povezanih s vrućinom, poput iscrpljenosti od vrućine ili toplotnog udara. No, istovremeno stavlja srce pod dodatni pritisak.
„Kardiovaskularni sistem zaista pojačava napore kako bi oslobodio toplinu i rashladio vas“, nastavlja Crawford. „Zbog toga se ubrzava puls i povećava znojenje, a to potencijalno može dovesti do pada krvnog pritiska. Što ste duže na vrućini, to je veće opterećenje za srce.“
Za svaki stepen porasta unutrašnje tjelesne temperature, puls se može povećati za oko deset otkucaja u minuti. To je značajan porast čak i kada ne radite ništa posebno naporno, nego samo sjedite ili ležite na suncu.
„Moguće je da vrućina podigne puls u mirovanju iznad 100 otkucaja u minuti, što znači da imate tahikardiju“, kaže Crawford.
Ako se uz to bavite fizičkom aktivnošću, primjerice trčite, kosite travu ili radite u vrtu, srce ionako mora jače pumpati krv. Kada se tome doda vrućina, puls može vrlo brzo porasti više nego što biste očekivali.
Širenje krvnih žila, koje pomaže tijelu da se rashladi, može dovesti do pada krvnog pritiska. Blagi pad obično ne mora biti problem, no što se tijelo više zagrijava, srce brže pumpa krv, a žile se moraju dodatno širiti.
„To može dovesti do pada krvnog pritiska ispod 90/60 mm Hg, što nazivamo hipotenzijom“, objašnjava Crawford. „To je niže od normalnog i može uzrokovati probleme ako se brzo ne ispravi.“
Kratkotrajno ubrzanje pulsa ili manji pad pritiska najčešće nisu razlog za paniku. Tijelo tada samo radi ono što treba kako bi se rashladilo. Moguće je da promjenu nećete ni osjetiti. No, ako puls postane previsok ili pritisak prenizak, mogu se javiti tegobe.
Slične simptome mogu izazvati i dehidracija, iscrpljenost od vrućine ili toplotni udar, pa u tom trenutku nije uvijek lako prepoznati šta se tačno događa. Na oprez upućuju vrtoglavica ili nesvjestica, snažan umor i slabost, glavobolja, lupanje srca, grčevi u mišićima, mučnina, povraćanje i kratak dah.
Ako osjetite neki od tih simptoma, važno je odmah se skloniti s vrućine, prestati s aktivnošću i odmoriti se u hladu ili klimatiziranom prostoru. Dobro je obavijestiti i ljekara, posebno ako se simptomi ponavljaju ili ne prolaze.
Hitnu medicinsku pomoć treba odmah potražiti ako se pojave znakovi toplotnog udara, poput zamućenog vida, smetenosti, izražene vrtoglavice, nesvjestice ili nerazgovijetnog govora.
Neke bolesti i lijekovi mogu smanjiti sposobnost tijela da podnosi vrućinu. To znači da se simptomi mogu pojaviti brže i uz manji napor. Poseban oprez potreban je osobama s kardiovaskularnim bolestima, disautonomijom, bolestima bubrega, multiplom sklerozom, ortostatskom hipotenzijom, prekomjernom tjelesnom težinom ili respiratornim bolestima poput astme i KOPB-a.
Smanjenu toleranciju na vrućinu mogu imati i osobe koje uzimaju lijekove za snižavanje krvnog pritiska te diuretike, jer oni smanjuju volumen krvi i mogu dodatno doprinijeti dehidraciji ili padu pritiska.
Kako zaštititi srce tokom vrućih dana
Vrućina na svakoga djeluje drugačije, pa je dobro razgovarati s ljekarom ako imate hroničnu bolest, uzimate lijekove ili ste stariji od 65 godina. To posebno vrijedi prije toplotnog vala ili planiranih aktivnosti na otvorenom.
Tokom vrućih dana dobro je češće se odmarati u hladu ili klimatiziranom prostoru, piti dovoljno vode i ne čekati da žeđ postane jaka. Odjeća bi trebala biti lagana, široka i prozračna, kako bi znoj mogao isparavati i tako pomoći tijelu da se hladi.
Vrijeme provedeno vani najbolje je ograničiti u najtoplijem dijelu dana. Fizičke aktivnosti, poput vježbanja, vrtlarenja ili hodanja na dužim relacijama, sigurnije je planirati rano ujutro ili navečer.
Ipak, najvažnije je slušati vlastito tijelo.
„Ako ste na vrućini i počnete osjećati umor ili kao da vam srce ubrzano lupa, nemojte to ignorirati“, savjetuje dr. Crawford. „Važno je odmah sniziti unutrašnju tjelesnu temperaturu. To može značiti da morate prestati s onim što radite ili napraviti dužu pauzu.“
(Vijesti.ba)