U ubrzanom tempu života, uz poslovne obaveze, stalna obavještenja i svakodnevni stres, mnogi teško pronalaze trenutke za pravi odmor.
Čak i kada imaju slobodno vrijeme, misli im često ostaju usmjerene na brige i obaveze. Ipak, novo naučno istraživanje donosi ohrabrujuću vijest – već 20 minuta provedenih u šumi može značajno doprinijeti osjećaju mira i opuštenosti.
Studija koju su proveli naučnici sa Medicinskog univerziteta u Beču i Univerziteta za prirodne resurse i primijenjene životne nauke u Beču, a objavljena 2025. godine u stručnom časopisu „Šume“, pokazala je da kratak boravak u prirodi može značajno smanjiti nivo stresa i poboljšati raspoloženje, piše Slobodna Dalmacija.
Studija je obuhvatila 66 zdravih odraslih osoba koje su nasumično podijeljene u dvije grupe. Jedna grupa provela je 20 minuta u šumskom okruženju, dok je druga isto vrijeme provela u gradu.
Učesnicima nije bilo dozvoljeno korištenje mobilnih telefona, razgovor ili fizička aktivnost. Njihov zadatak bio je jednostavan – da mirno sjede i posmatraju okolinu.
Prije i poslije boravka popunjavali su psihološke upitnike, a istraživači su analizirali i uzorke pljuvačke kako bi izmjerili nivo kortizola, hormona stresa.
Rezultati su bili jasni. Učesnici koji su vrijeme proveli u šumi prijavili su manje negativnih emocija, osjećali su se opuštenije i imali niži nivo kortizola. U grupi koja je boravila u urbanom okruženju zabilježeno je čak i smanjenje pozitivnog raspoloženja. Posebno je zanimljivo da su se pozitivni efekti pojavili već nakon 20 minuta, bez ikakve fizičke aktivnosti.
Psiholozi vjeruju da ovaj efekat nije slučajan. Tokom većeg dijela ljudske evolucije priroda je bila naše prirodno okruženje, dok su gradovi, saobraćaj, buka i digitalni stimulansi relativno nov fenomen. Mozak zato drugačije reaguje na prirodu nego na urbani haos.
Još osamdesetih godina prošlog stoljeća američki psiholog Roger Ulrich razvio je teoriju smanjenja stresa, prema kojoj prirodno okruženje direktno smiruje nervni sistem.
Dok svakodnevni život u gradu stalno zahtijeva pažnju i brze reakcije, šuma šalje potpuno drugačije signale – osjećaj sigurnosti, mira i predvidljivosti. Rezultat su sporiji rad srca, opušteniji mišići i smanjeno lučenje hormona stresa.
Ljudi koji veći dio dana provode ispred računara mogu posebno imati koristi od boravka u prirodi. Stalna dostupnost, dugi sati rada ispred ekrana i neprekidan priliv informacija iscrpljuju mentalne resurse. Nasuprot tome, šuma pruža ono što stručnjaci nazivaju „nježnom fascinacijom“. Prirodni zvukovi, zelenilo i promjene svjetlosti privlače pažnju, ali je ne opterećuju, omogućavajući mozgu da se odmori i oporavi.
Mnogi ljudi nakon šetnje ili mirnog sjedenja u šumi osjećaju veću mentalnu jasnoću, bolju koncentraciju i unutrašnji mir. Priroda ne traži ništa – nema očekivanja, nema pritiska, nema potrebe za dokazivanjem. Upravo u toj jednostavnosti, kako se navodi, možda leži njena najveća snaga.
Iako boravak u šumi ne može zamijeniti liječenje ozbiljnih problema mentalnog zdravlja, istraživanja potvrđuju da može biti vrijedan saveznik u svakodnevnom očuvanju mentalnog zdravlja.
Ponekad je sve što je potrebno da se osjeti olakšanje da se zaustavite, isključite telefon i provedete 20 minuta među drvećem.
(Vijesti.ba)