Aktuelno istraživanje koje su proveli platforma za karijere Intermediair i institut za istraživanje tržišta Motivaction pokazuje izražene razlike među generacijama. Od više od 5.500 ispitanih građana Nizozemske, 47 posto mladih između 18 i 35 godina izjavilo je da žele obavljati samo zadatke koji su navedeni u opisu njihovog radnog mjesta, prenosi nizozemski dnevni list AD.
Među ispitanicima u dobi od 36 do 45 godina takav stav dijeli 25 posto, dok je među osobama od 46 do 67 godina taj udio svega 19 posto. Slična situacija je i kada je riječ o prekovremenom radu. Čak 44 posto mlađih zaposlenih želi raditi samo onoliko sati koliko je predviđeno ugovorom, dok na tome insistira tek 22 posto starijih radnika.
Mogućnost napredovanja motivira mlade
Ipak, mlađa generacija u načelu ne odbija dodatni rad. Gotovo polovina ispitanika spremna je raditi prekovremeno ukoliko bi im to povećalo šanse za napredovanje u karijeri.
„Ako potpišete ugovor na 32 sata sedmično, onda je to dogovor kojeg se svi trebaju pridržavati“, izjavio je Tijmen de Groen iz kompanije Intermediair za list AD. Dodao je da starije generacije češće smatraju kako je sasvim normalno ostati na poslu duže dok se svi zadaci ne završe.
Za mnoge zaposlene ravnoteža između poslovnog i privatnog života, kao i jasno definisano radno vrijeme, postaju sve važniji.
Istraživanje je također pokazalo da su mnogi mlađi radnici otvoreni za promjenu djelatnosti. Razlozi za to su želja za boljim mogućnostima profesionalnog razvoja, kvalitetnijom ravnotežom između poslovnog i privatnog života te privlačnijim uslovima rada, prenosi AD.
Istovremeno, više zaposlenih nego prije dvije godine smatra da su prilike na tržištu rada nešto nepovoljnije, što upućuje na blago popuštanje nedostatka kvalifikovane radne snage.
Njemačka studija opovrgava predrasude o Generaciji Z
Iako rezultati nizozemskog istraživanja pokazuju da mladi zaposleni više vode računa o ravnoteži između posla i privatnog života te postavljaju jasne granice kada je riječ o prekovremenom radu, to ne znači da rade manje.
Naprotiv, njemačka studija Instituta za istraživanje tržišta rada i zanimanja (IAB), objavljena prošle godine, pokazuje suprotno. Učešće mladih od 20 do 24 godine na tržištu rada značajno je poraslo između 2015. i 2023. godine te je, sa oko 79,5 posto, dostiglo najviši nivo još od 1990-ih godina.
Posebno je povećan broj studenata koji rade uz studij. Danas čak 56 posto studenata u ovoj starosnoj grupi ima posao pored studiranja.
Istraživač IAB-a Enzo Weber za njemački javni servis ARD izjavio je: „Tvrdnja da Generacija Z mnogo traži, a malo radi, široko je rasprostranjena predrasuda. Međutim, to nije tačno. Mladi danas rade marljivije nego što je to bio slučaj dugi niz godina.“
Rezultati istraživanja pokazuju da mladi sve više insistiraju na poštenim uslovima rada i jasnim dogovorima s poslodavcima, ali su istovremeno zaposleni češće nego bilo koja generacija mladih u posljednjim decenijama.
(Vijesti.ba)