Nikola Tesla, jedan od najvećih izumitelja u istoriji, svoju genijalnost nije primjenjivao samo u naučnim laboratorijama, već je posebnu pažnju posvećivao i životnim navikama.
Njegova izuzetna radna disciplina, koja je uključivala i do 20 sati rada dnevno uz vrlo malo sna, nije bila slučajnost, već rezultat stroge organizacije života, uključujući i način ishrane.
Tesla je hranu posmatrao prvenstveno kao gorivo za tijelo i um, a ne kao izvor uživanja. Smatrao je da doručak treba da obezbijedi energiju, ali bez opterećivanja organizma, pa je birao namirnice za koje je vjerovao da pomažu očuvanju mentalne jasnoće.
Celer kao dio Teslinog jutarnjeg rituala
U središtu Tesline filozofije ishrane nalazilo se jednostavno povrće – celer.
Tesla je pridavao veliki značaj njegovim svojstvima i često ga je konzumirao za doručak, najčešće u obliku supe ili variva. Vjerovao je da celer pomaže varenju i doprinosi čišćenju organizma, što prema njegovom mišljenju pozitivno utiče na bistrinu uma.
Smatrao je da određene namirnice, poput mesa, mogu stvarati dodatno opterećenje za organizam i trošiti energiju na varenje, dok celer djeluje suprotno – pomaže tijelu da sačuva energiju za intelektualni rad.
Mlijeko i bjelanca kao dio obroka
Pored supe od celera, jedan od njegovih tipičnih obroka sastojao se od pola litre do litre toplog mlijeka, koje je smatrao hranljivom namirnicom, i nekoliko bjelanaca koja je sam pripremao.
Izbjegavao je žumanca jer je smatrao da su teža za varenje.
Tesla je takođe izbjegavao kafu i čaj, smatrajući ih stimulansima koji daju samo privremeni osjećaj energije, za razliku od prirodne vitalnosti koju je pokušavao da postigne pažljivo odabranom ishranom.
Šta savremena nauka kaže o celeru?
Dio Teslinih uvjerenja o celeru danas ima i naučno objašnjenje.
Celer sadrži veliki procenat vode, zbog čega doprinosi hidrataciji organizma, što je važno za pravilno funkcionisanje mozga. Bogat je vlaknima koja podržavaju zdravo varenje, a sadrži i različita biljna jedinjenja, uključujući antioksidanse poput vitamina C i beta-karotena.
Minerali poput magnezijuma i gvožđa dodatno doprinose njegovoj nutritivnoj vrijednosti.
Iako savremena medicina ne potvrđuje sve Tesline pretpostavke o ishrani, njegov pristup pokazuje koliko je veliku pažnju posvećivao povezanosti tijela, energije i mentalnog rada.
Za Teslu, hrana nije bila samo zadovoljstvo, već dio životne discipline koja mu je omogućila da se posveti idejama koje su promijenile svijet, prenosi B92.
(Vijesti.ba)