Visoke temperature povećavaju potrebu organizma za tečnošću, a vrtoglavica, umor i glavobolja često su prvi znakovi dehidracije. Iako se godinama preporučuje unos od dvije litre vode dnevno, nutricionisti upozoravaju da ne postoji univerzalna količina koja odgovara svima.
Potrebe za vodom zavise od dobi, tjelesne građe, nivoa fizičke aktivnosti, ishrane i vremenskih uslova. Organizam uglavnom sam daje signal kada mu je potrebna tečnost – kroz osjećaj žeđi.
Nutricionistica dr. Federica Amati ističe da ne postoji jedinstvena preporuka za sve ljude. Većina zdravih osoba prirodno održava dobru hidrataciju, dok su stariji i hronični bolesnici izloženiji riziku od dehidracije jer s godinama osjećaj žeđi slabi.
Tokom velikih vrućina, fizičkog napora ili dužeg boravka na suncu potrebno je povećati unos tečnosti, ali ne treba zaboraviti da dio vode unosimo i hranom. Voće i povrće poput lubenice, krastavca, paradajza i zelene salate značajno doprinose hidrataciji organizma.
Stručnjaci upozoravaju da ni pretjeran unos vode nije bez rizika. Prevelike količine u kratkom periodu mogu dovesti do poremećaja ravnoteže minerala, poput natrija i kalija. Cilj je održavati pravilnu hidrataciju, a ne piti što više vode.
Kao okvirna smjernica navodi se unos od oko 35 mililitara tečnosti po kilogramu tjelesne težine dnevno. To znači da je osobi od 72 kilograma potrebno oko 2,5 litra, osobi od 85 kilograma oko tri litre, a osobi od 100 kilograma oko 3,5 litre tečnosti dnevno. Te potrebe rastu tokom fizičke aktivnosti, pojačanog znojenja i visokih temperatura.
Najvažnije je redovno unositi tečnost i obratiti pažnju na znakove dehidracije, poput suhih usta, tamne mokraće, umora i vrtoglavice.
(Vijesti.ba)