Za generaciju Z uspjeh u karijeri više se ne mjeri napredovanjem na hijerarhijskoj ljestvici. Mnogi mladi zaposlenici prednost daju ravnoteži između poslovnog i privatnog života umjesto većoj odgovornosti i dužem radnom vremenu.
Ovaj trend postaje sve veći izazov za kompanije, od kojih se mnoge već bore s razvojem nove generacije rukovodilaca.
„Prema globalnim istraživanjima, samo oko šest posto pripadnika generacije Z želi preuzeti više menadžerske pozicije i postati šefovi. Za organizacije i njihove strukture to predstavlja veoma veliki problem“, rekao je za Euronews Tomasz Szklarski, izvršni direktor kompanije Enpulse i stručnjak za angažman zaposlenika.
Prema njegovim riječima, nesklonost mladih radnika prema menadžerskim ulogama prvenstveno je posljedica sve većih odgovornosti koje dolaze s tim poslovima.
U posljednjih nekoliko godina značajno se povećao broj zaposlenika koji odgovaraju jednom rukovodiocu. Prosječna veličina tima kojim upravlja jedan menadžer udvostručila se – sa oko šest na približno 12 ljudi.
To stvara sve veći pritisak na rukovodioce. S jedne strane, oni odgovaraju upravnim odborima i višem menadžmentu za ostvarenje poslovnih ciljeva. S druge strane, od njih se očekuje da podržavaju razvoj, motivaciju i dobrobit sve većih timova.
„Generacija Z pažljivo je procijenila šta ravnoteža između poslovnog i privatnog života znači u odnosu na žrtve koje su potrebne da bi neko postao šef. Mladi jasno vide teret koji dolazi s menadžerskom pozicijom. Menadžer odgovara i svojim nadređenima i sve većim timovima kojima je potrebna stalna podrška“, rekao je Szklarski.
Problem koji bi posebno mogao pogoditi Evropu
Smanjeno interesovanje za menadžerske pozicije nije problem samo pojedinačnih kompanija, već globalni trend koji bi mogao posebno pogoditi Evropu, gdje demografske promjene već dovode do smanjenja broja radne snage.
„Bit će sve manje ljudi koji rade, posebno u Evropi. Ako ne obučimo novu generaciju menadžera i ne pripremimo ljude da preuzmu odgovornost za timove, suočit ćemo se sa sve većim izazovima u održavanju organizacijske efikasnosti“, upozorio je stručnjak.
Iako umjetna inteligencija sve više prodire u poslovni svijet i automatizira brojne procese, Szklarski smatra da ona neće riješiti problem nedostatka menadžera.
Prema njegovim riječima, i dalje nije jasno da li bi zaposlenici bili spremni prihvatati upute od algoritama ili može li umjetna inteligencija zaista uspješno zamijeniti ulogu menadžera.
Vođenje timova i dalje zahtijeva vještine koje je teško zamijeniti, uključujući empatiju, izgradnju odnosa, motivisanje zaposlenika i donošenje odluka koje uzimaju u obzir ljudsku stranu organizacije.
(Vijesti.ba)