Učestali toplotni valovi u Evropi mijenjaju navike pojedinih turista, koji sve češće biraju hladnije destinacije na sjeveru kontinenta umjesto tradicionalnih mediteranskih ljetovališta. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je još rano govoriti o trajnoj promjeni turističkih trendova.
Uz temperature koje se tokom ljeta u južnoj Evropi sve češće približavaju 40 stepeni, „coolcation“ – odmor u hladnijim krajevima – postaje sve popularniji.
Švedski vodič Terje Viblom Pedersen kaže da mu ove godine brojni turisti govore kako su na sjever došli upravo kako bi pobjegli od vrućine. Posebno ih privlače temperature ispod 30 stepeni, morski povjetarac i manje gužve nego u najpopularnijim destinacijama južne Evrope.
Trend se vidi i u rezervacijama. Pretrage smještaja u Kopenhagenu na francuskoj verziji Hotels.com porasle su za 246 posto nakon prvog ovogodišnjeg toplinskog vala u Francuskoj, dok su pretrage za Dublin porasle za 151 posto.
Rast interesa bilježe i Oslo i Helsinki. Jonna Robertson, savjetnica za putovanja iz agencije Fora Travel, navodi da su rezervacije za Oslo porasle 154 posto u odnosu na prošlu godinu, a za Helsinki 124 posto.
Mediteran ipak ne gubi popularnost
Iako hladnije destinacije privlače sve više turista, stručnjaci smatraju da toplina zasad nije dovoljna da značajnije promijeni turističku kartu Evrope.
Švedski profesor turizma Stefan Gössling ističe da temperatura jeste jedan od faktora pri izboru destinacije, ali da putnici uzimaju u obzir i cijene, kulturu, okoliš i druge karakteristike.
Južna Evropa i dalje bilježi snažan turistički promet. Grčka i Španija prošle godine ostvarile su rekordne rezultate, dok je potrošnja domaćih i stranih turista u Španiji u drugom kvartalu 2026. porasla za više od osam posto.
Norveška turistička organizacija također navodi da otprilike svaki peti turist hladnije ljetne temperature smatra jednim od razloga za posjetu toj zemlji. Ipak, na odluku utiču i sigurnost, priroda, dostupnost, avionske veze i valutni kursevi.
Stručnjaci zato očekuju prije svega promjenu termina putovanja, a ne potpuno napuštanje Mediterana. Turisti bi sve toplije destinacije mogli češće posjećivati u proljeće i jesen, dok bi ljeti prednost davali sjevernijim i hladnijim krajevima.
(Vijesti.ba)