Šefik Sadiković, bh. planinar iz Velike Kladuše s više od 17 godina iskustva govorio je za Klix.ba o izazovima prilikom uspona Elbrusa, na koji se 2013. godine uspio popeti.
Sadiković je kao planinar osvojio gotovo sve vrhove Balkana od čega posebno izdvaja uspon na Elbrus 2013. godine. Prema njegovim riječima, Elbrus spada u red najsmrtonosnijih planina i to je nešto na što su svi planinari upozoreni prije početka ekspedicije.
“Bili smo upoznati i upozoreni na tu mogućnost nagle promjene temperatura. Sve ekspedicije kreću rano, oko 1 sat iza ponoći. Ako naiđe jedan oblak, koji noću ne vidiš, ukoliko zapne za vas, sa -13 stepeni, koliko je normalna temperatura, desi se da se u dvije minute spusti na više od -30. Uz jake udare vjetra to bude dvostruko gore. I tada ukoliko u te dvije-tri minute ne reagujete brzo, iz ranca ne izvadite tu dodatnu opremu, odnosno puhovku koja je specijalna za niske temperature, vi već gubite cirkulaciju i počinjete se smrzavati”, rekao je Sadiković.
Prema njegovim riječima, “na Elbrusu, već na 5.000 ne možete koračati više od 4–5 koraka, upravo sa te visine, sa tog sedla sa 5.300 metara pa do vrha”.
“Inače, tehnički Elbrus nije zahtjevan, jedino te promjene vremena su nekako kritične. U toku noći se zna razvedriti, ako vi imate kamp i normalno je -10, -12 ako je oblačno,. I u toku noći se spusti na -30. Najbitnije je to, to iskustvo u zimskom kretanju po planinama”, rekao je Sadiković.
On je istakao da su pripreme presudne kad se radi o vrhovima kakav je Elbrus. Kako navodi u sklopu priprema za Elbrus, na Triglav se tokom 2012. godine popeo čak sedam puta.
“Toliko sam se pripremao da kad sam otišao gore, po Elbrusu smo mogli trčati. Baš tu gdje je zrak najrijeđi. Elbrus je vulkanska planina i zraka je na 5.300 metara, možda je i rjeđi nego na Himalajima na 6.300 ili 7.300 metara. Jer ja sam lično pokušavao upaljač da upalim gore na 5.000 metara i nije upalio”, rekao je Sadiković.
Sadiković napominje da je nakon fizičke spreme za uspon na vrhove kakav je Elbrus zapravo ključna aklimatizacija.
“Kad se ide na te ekspedicije, obično se planiraju dva ili tri dana slobodna. To morate iskoristiti za što bolju aklimatizaciju. Na Elbrusu je najbitnija aklimatizacija, morate je poštovati. Onaj ko to ne poštuje, na 5.300 metara će klonuti na koljena i neće ići dalje. Mi smo devet dana bili na Elbrusu da bismo ispoštovali tu svu aklimatizaciju. To omogućava da svaki dan penješ oko 800 metara i vraćaš se 400”, zaključio je Sadiković.