Zašto neki dugogodišnji pušači nikada ne razviju rak pluća, dok se bolest javlja kod pojedinih nepušača, jedno je od najvećih pitanja moderne medicine. Nova studija objavljena u časopisu Nature sugeriše da odgovor leži u naslijeđenim genima, prenosi Euronews.
Istraživači su otkrili da čak i male naslijeđene genetske razlike mogu značajno utjecati na razvoj tumora nakon izlaganja štetnim faktorima iz okoline. Prema njihovim navodima, genetska podloga ne određuje samo rizik od obolijevanja, već i način na koji se tumor razvija te kako bi mogao reagovati na liječenje.
“Ova studija pokazuje da naši naslijeđeni geni mogu imati veliki utjecaj na razvoj raka nakon oštećenja DNK”, rekao je Sam Godfrey iz organizacije Cancer Research UK.
Naučnici su koristili četiri genetski različita soja miševa, koje su izložili istoj dozi poznatog kancerogena dietilnitrozamina, supstance koja se nalazi u duhanskom dimu i pojedinim prerađenim namirnicama. Iako su svi bili izloženi istim uslovima, tumori su se razvijali različitim putevima, zavisno od njihove genetske podloge.
Analiza gotovo 600 tumora pokazala je da različite genetske promjene mogu dovesti do istog ishoda – razvoja raka. To ukazuje da naslijeđena DNK utiče ne samo na vjerovatnoću nastanka bolesti, već i na njen tok.
Istraživači smatraju da bi genetske razlike mogle utjecati i na uspješnost liječenja, uključujući hemoterapiju i radioterapiju, zbog čega bi budući pristupi prevenciji, dijagnostici i terapiji mogli biti znatno više prilagođeni svakom pacijentu.
Ako se rezultati potvrde i kod ljudi, mogli bi promijeniti način procjene rizika od raka i otvoriti put preciznijem, personalizovanom liječenju.
(Vijesti.ba)