Subtropska regija na jugu Japana dom je nekih od najraznovrsnijih morskih područja na svijetu, s koralima koji su inače poznati po svojim živopisnim bojama. Međutim, morski toplotni val 2024. godine pretvorio je mnoge od njih u „groblja“ blijedih i bolesno smeđih organizama.
Budući da su svjetski okeani u junu zabilježili najviše temperature ikada, a ove godine se očekuje snažan fenomen El Niño, stručnjaci strahuju da bi 2026. mogla biti još teža za kolonije koralnih polipa i bogat morski svijet koji zavisi od njih.
Na kopnu Japan prolazi kroz ozbiljan toplotni val, zbog kojeg je hiljade ljudi tokom jedne sedmice moralo potražiti medicinsku pomoć.
Ipak, posljednjih sedmica more oko Okinave privremeno je rashlađeno zahvaljujući tajfunima koji pri prolasku preko Pacifika podižu hladniju dubinsku vodu prema površini.
No, Timothy Ravasi, lokalni morski naučnik, upozorava da nema razloga za opuštanje.
„Ako se to ne dogodi ove godine, gotovo je 100 posto sigurno da će uskoro u Okinavi, ali i širom svijeta, doći do novog masovnog izbjeljivanja korala“, rekao je za AFP profesor na Okinawa Institute of Science and Technology Graduate University.
„Baš kao bomba, eksplodirat će.“
Zbog toga je rad njegove laboratorije na takozvanom „simulatoru toplotnih valova“ trka s vremenom. Ravasi navodi da je riječ o jednom od samo dva takva sistema u svijetu.
U laboratoriji se nalaze redovi bijelih spremnika ispunjenih morskom vodom, u kojima se uzgajaju korali, divovske školjke i ribe klaunovi u uslovima koji pažljivo oponašaju prirodno morsko okruženje.
Kontrolisanjem temperature i nivoa pH vrijednosti u svakom spremniku, naučnici mogu simulirati buduće toplotne valove i izazvati izbjeljivanje korala kako bi proučili način na koji se ribe i drugi organizmi prilagođavaju.
„Ako ne razumijemo šta klimatske promjene, zagrijavanje okeana ili zakiseljavanje rade koralnim ekosistemima, postoji mogućnost da ćemo ih izgubiti“, rekao je Ravasi.
Umjetna obnova
Regija Okinava, popularna turistička destinacija s brojnim otocima i tirkiznim morem, više od 80 posto svoje ekonomije zasniva na turizmu.
Međutim, izgradnja hotela, prekomjerni ribolov i zagađenje dodatno povećavaju pritiske koji su već izazvani klimatskim promjenama.
Za Ravasija najveći izazov predstavlja „uvjeriti zainteresovane strane, vladu i političare da se klimatske promjene događaju i da moramo odmah reagovati“.
On smatra da bi za zaštitu korala možda bilo potrebno ograničiti turistički razvoj ili urbanizaciju, što predstavlja „teško političko pitanje“ za one koji žele održati rast ekonomije Okinave.
„Imamo dovoljno dokaza“, rekao je, „da klimatske promjene već guraju ovaj ekosistem do krajnjih granica.“
Iako zauzimaju samo 0,1 posto Zemljine površine, koralni grebeni predstavljaju dom za približno četvrtinu svih morskih vrsta riba na svijetu.
Obalno selo Onna, u kojem se nalazi naučni institut Okinave, od 1999. godine predvodi napore za uzgoj korala i njihovo vraćanje u more.
Skeptici su u početku kloniranje korala smatrali „tabuom“ i neprirodnim miješanjem u prirodu, rekao je Shoichi Ikeno, direktor lokalne ronilačke kompanije Lagoon, za AFP.
Međutim, kasnije analize DNK pokazale su minimalne posljedice po ekosistem.
Morski ekosistemi
Sličan otpor ljudskoj intervenciji pratio je i Koji Kinjoa kada je 2009. godine u selu Yomitan otvorio „umjetno more“ koje je izgradio od temelja.
U toj zatvorenoj farmi nalik prašumi, gdje različiti akvariji sadrže korale, tropske ribe i morske krastavce, Kinjo je uzgojio takozvane „čudesne korale“ otporne na više temperature vode.
Do tog uspjeha došao je nakon brojnih pokušaja i grešaka. U početku je korale držao u potpuno zaštićenim uslovima bez stresa, ali su takvi organizmi brzo ugibali nakon presađivanja u prirodno more.
Kasnije je uspio tako što je korale izlagao snažnim ultraljubičastim zrakama i drugim stresnim faktorima, stvarajući izuzetno otporne organizme koji su čak preživjeli izbjeljivanje 2024. godine bez većih posljedica.
„Mogu sa potpunom sigurnošću reći da, ako želimo uzgojiti organizme koji mogu preživjeti surovost prirode, oni moraju biti ojačani dok rastu“, rekao je 56-godišnji Kinjo za AFP.
Ipak, umjetni pristup obnovi korala doveo ga je u sukob s tradicionalistima koji vjeruju da okean ima vlastitu sposobnost oporavka.
Ti protivnici, kaže Kinjo, „nemaju predstavu koliko je kriza za korale Okinave postala ozbiljna“.
Kinjo tvrdi da se grebeni uz njegovu obalnu farmu danas u potpunosti sastoje od korala koje je sam uzgojio, dok njihovi prirodni srodnici više ne mogu pratiti „ogroman porast stresa“ u okeanu zagađenom ljudskim djelovanjem.
On vjeruje da će, prije ili kasnije, „korali izumrijeti bez intervencije“.
„Ne postoji način da se more vrati u stanje kakvo je nekada bilo“, rekao je.
„Zato je moj pristup stvaranje biodiverzitetskog prostora koji se može prilagoditi vremenu koje dolazi.“
(Vijesti.ba)