Iako zemlje poput Njemačke i dalje nude brojna radna mjesta i visoke zarade, interesovanje radnika iz BiH za odlazak u inostranstvo putem zvaničnih kanala nastavlja da opada, dok domaći poslodavci sve izraženije osjećaju nedostatak radne snage.
Njemačka se, naime, suočava s velikim manjkom poreskih savjetnika, kojih, prema procjenama, nedostaje između 14.000 i 25.000.
Iskusni stručnjaci u toj oblasti mogu ostvariti bruto mjesečnu platu veću od 7.000 eura, zbog čega se ovo zanimanje svrstava među deset najtraženijih na njemačkom tržištu rada.
Ipak, podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH pokazuju da broj građana koji u Njemačku odlaze posredstvom te institucije iz godine u godinu opada.
Stručni saradnik za odnose s javnošću Agencije za rad i zapošljavanje BiH Boris Pupić rekao je za “Glas Srpske” da se trend smanjenja posredovanja pri zapošljavanju u Njemačkoj nastavlja i ove godine.
– U proteklih sedam mjeseci ove godine u Njemačkoj je, posredstvom Agencije za rad i zapošljavanje BiH, zaposleno 17 osoba, dok je u istom periodu prošle godine posao dobio 51 radnik. Svi zaposleni su medicinski tehničari i medicinske sestre, jer važeći međudržavni sporazum omogućava zapošljavanje isključivo tog kadra – rekao je Pupić.
Dodao je da je pad evidentan i kada je riječ o Sloveniji, gdje je u prvih šest mjeseci ove godine našim državljanima izdata 5.201 radna dozvola, od čega su 2.218 bile nove, dok su ostale produžene.
– U istom periodu lani izdato je 5.996 dozvola, od kojim je 2.465 bilo novih. Profil radnika koji odlaze nije promijenjen i najviše se traže vozači kamiona, varioci, zidari, armirači i građevinski radnici – naveo je Pupić.
On je istakao da Agencija posreduje isključivo pri zapošljavanju kadrova koji se nalaze na evidencijama nezaposlenih, zbog čega nema podatke o ukupnom broju građana koji u inostranstvo odlaze mimo međudržavnih sporazuma.
Predsjednik Područne privredne komore Doboj Radovan Pazurević smatra da podatke o visokim zaradama u Njemačkoj treba posmatrati s dozom rezerve, jer se ekonomske prilike u toj zemlji mijenjaju.
– Čujem i od ljudi koji tamo žive da je danas znatno teže nego prije deset ili 15 godina. Evropa se suočava s ozbiljnim ekonomskim izazovima i više nije riječ o tržištu na kojem je sve idealno.
Ohrabruje to što pritisak odlaska naših radnika nije tako izražen kao prije četiri ili pet godina – rekao je Pazurević.