Američki naučnici uspjeli su pomoću umjetne inteligencije stvoriti potpuno nove, funkcionalne viruse koji se mogu samostalno razmnožavati u laboratorijskim uslovima.
Ovo je prvi put da je umjetna inteligencija uspješno dizajnirala cjelovite genome. Stvoreno je 16 novih virusa koji napadaju isključivo bakterije i nisu opasni za ljude, a uspjeh je opisan kao ključni naučni korak koji bi mogao omogućiti razvoj novih metoda liječenja, piše BBC.
Ipak, stručnjaci upozoravaju da virusi koje dizajnira umjetna inteligencija otvaraju i hitna pitanja o sigurnosti i zaštiti. Alati umjetne inteligencije brzo napreduju i već se koriste za dizajniranje novih antibiotika, ali je to relativno jednostavno u poređenju sa stvaranjem novog, održivog virusa od samog početka.
“Ovo je veliki iskorak u složenosti onoga što generativna umjetna inteligencija može osmisliti. Prvi put je primijenjena za stvaranje cijelog genoma, nečega što se može replicirati i obavljati funkcije unutar ćelija. Za nas je to bilo potpuno neistraženo područje”, rekao je za BBC Brian Hie, docent na Univerzitetu Stanford.
Jezik života
Tehnologija funkcioniše slično kao veliki jezički modeli, poput ChatGPT-a, koji predviđaju nizove teksta. U ovom slučaju, modeli poznati kao Evo1 i Evo2 ne predviđaju riječi, već ono što naučnici nazivaju “jezikom života”. Modeli su trenirani na ogromnim količinama podataka o genetskim kodovima virusa, bakterija, biljaka i ljudi. Zatim su dodatno usavršeni s ciljem da stvaraju bakteriofage – posebnu vrstu virusa koji napadaju samo određene bakterije.
Eksperiment u laboratoriji
Istraživači sa Stanforda odabrali su 302 najperspektivnija dizajna umjetne inteligencije, a zatim su ih sintetizirali u laboratoriji. Od tog broja, njih 16 pokazalo se uspješnim u uništavanju bakterije E. coli. Samuel King, doktorand u laboratoriji, ispričao je da su shvatili da fagi djeluju u ranim jutarnjim satima. Postavili su fage na Petrijeve posude s bakterijama i čekali znakove njihovog uništenja.
“Počeli smo uočavati te čiste mrlje i bili smo nevjerovatno uzbuđeni”, kaže King. Hie se prisjeća da je cijela prostorija zapljeskala kada su rezultati podijeljeni s ostatkom tima.
Lijekovi budućnosti i biološki rizici
Razvoj novih faga mogao bi dovesti do novih načina liječenja infekcija koje su postale otporne na antibiotike. Međutim, ovaj naučni proboj također ukazuje na sposobnost umjetne inteligencije da dizajnira novu biologiju koja nadilazi prirodni svijet, što je poznato kao sintetička biologija. Hie tvrdi da ovo ima potencijal za “ogromno poboljšanje ljudskog zdravlja” kroz razvoj novih lijekova i terapija.
Istovremeno, raste zabrinutost da bi se ista tehnologija mogla zloupotrijebiti za stvaranje novih bolesti pa situaciju treba posmatrati s dozom opreza, slaže se struka.
(Vijesti.ba)