Ipak, ne postoji pojedinačna namirnica koja sama po sebi “topi masnoće” ili garantuje mršavnje.
Gubitak tjelesne mase prvenstveno zavisi od ukupnog energetskog unosa i potrošnje, ali izbor hrane može znatno olakšati taj proces. Namirnice bogate proteinima i vlaknima mogu produžiti osjećaj sitosti i pomoći u kontroli apetita, što olakšava održavanje kalorijskog deficita.
Ovih deset namirnica može biti dobar izbor kao dio raznovrsne i uravnotežene ishrane.
Jaja
Jaja su dobar izvor visokokvalitetnih proteina, koji mogu pomoći da osjećaj sitosti traje duže.
Obrok bogat proteinima, posebno na početku dana, nekim ljudima može pomoći da lakše kontrolišu glad i smanje potrebu za grickalicama između obroka.
Jaja se mogu kombinovati sa povrćem i integralnim hljebom kako bi obrok sadržao i dovoljno vlakana.
Grčki jogurt
Grčki jogurt je bogat proteinima, a varijante bez dodatog šećera mogu biti dobar izbor za doručak ili međuobrok.
Može se kombinovati sa svježim voćem, bobičastim voćem, zobenim pahuljicama ili manjom količinom orašastih plodova.
Pri kupovini je korisno provjeriti deklaraciju jer aromatizovani jogurti mogu sadržati značajne količine dodatog šećera.
Zobene pahuljice
Zobene pahuljice sadrže vlakna, uključujući beta-glukan, rastvorljivo vlakno koje može doprinijeti osjećaju sitosti.
Zbog toga zob može biti dobar izbor za doručak, naročito kada se kombinuje sa izvorom proteina i svježim voćem.
Umjesto gotovih zaslađenih mješavina, bolji izbor su obične zobene pahuljice kojima sami možete dodati voće, jogurt ili orašaste plodove.
Lisnato zeleno povrće
Špinat, blitva, kelj i zelena salata imaju relativno malo kalorija, a sadrže vlakna, vitamine i minerale.
Njihova prednost tokom mršavljenja je u tome što mogu povećati zapreminu obroka bez velikog povećanja njegovog ukupnog kalorijskog sadržaja.
Velika porcija salate ili povrća uz glavni obrok zato može pomoći da se osjećate sitije.
Piletina i ćuretina
Nemasni komadi piletine i ćuretine predstavljaju dobar izvor proteina.
Adekvatan unos proteina posebno je važan tokom mršavljenja jer, uz fizičku aktivnost, pomaže u očuvanju mišićne mase.
Umjesto prženja u velikoj količini ulja, bolji izbor mogu biti pečenje, kuvanje ili priprema na roštilju.
Riba
Losos, sardina, tuna i druge vrste ribe predstavljaju kvalitetan izvor proteina, dok masnije vrste sadrže i omega-3 masne kiseline.
Riba može biti odličan dio uravnotežene ishrane, a proteini koje sadrži doprinose osjećaju sitosti.
Treba, međutim, obratiti pažnju na način pripreme. Pečena ili kuvana riba znatno se razlikuje od ribe pržene u velikoj količini masnoće ili poslužene uz visokokalorične umake.
Mahunarke
Grah, leća i slanutak kombinuju biljne proteine i vlakna, zbog čega mogu biti veoma zasitni.
Mogu se koristiti kao glavni obrok, dodatak salatama ili zamjena za dio mesa u različitim jelima.
Zbog kombinacije vlakana i proteina mahunarke mogu pomoći u kontroli gladi i biti koristan dio jelovnika osoba koje pokušavaju da smanje tjelesnu masu.
Bobičasto voće
Borovnice, maline, jagode i kupine sadrže vlakna i brojne korisne biljne spojeve, a istovremeno imaju relativno malu energetsku vrijednost.
Mogu biti dobar izbor kada se pojavi želja za nečim slatkim.
Posebno se dobro kombinuju sa grčkim jogurtom ili zobenim pahuljicama, čime se dobija zasitniji obrok.
Orašasti plodovi
Bademi, orasi, pistacije i drugi orašasti plodovi sadrže nezasićene masti, proteine i vlakna.
Mogu pomoći da se između obroka duže zadrži osjećaj sitosti, ali postoji važna stvar na koju treba obratiti pažnju – veoma su kalorični.
Zato je veličina porcije važna. Mala količina može biti koristan međuobrok, dok nekontrolisano grickanje može veoma brzo povećati ukupan dnevni unos kalorija.
Avokado
Avokado sadrži nezasićene masne kiseline i vlakna, što može doprinijeti osjećaju sitosti.
Može se dodati salatama, integralnom tostu ili drugim obrocima, ali kao i kod orašastih plodova, treba voditi računa o količini.
Avokado je nutritivno vrijedna, ali energetski bogata namirnica, pa veća količina ne znači nužno i bolji izbor kada je cilj smanjenje ukupnog kalorijskog unosa.
Nijedna namirnica ne “topi” kilograme
Bez obzira na popularne tvrdnje o pojedinim namirnicama, ne postoji hrana koja sama po sebi izaziva gubitak masnih naslaga.
Za mršavljenje je najvažniji dugoročno održiv kalorijski deficit, odnosno da organizam tokom vremena troši više energije nego što je dobija hranom.
Namirnice bogate proteinima, vlaknima i drugim važnim nutrijentima mogu taj proces učiniti lakšim jer pomažu u kontroli gladi i omogućavaju kvalitetniju ishranu bez pretjeranog unosa kalorija, piše Dan.
(Vijesti.ba)