Požar na području Plješevice i danas je aktivan, a vatrogasci i druge službe nastavljaju borbu s vatrenom stihijom na izuzetno zahtjevnom i nepristupačnom terenu.
U gašenju požara značajnu pomoć pružio je i helikopter Oružanih snaga Bosne i Hercegovine, koji je na Plješevici djelovao jučer u predvečernjim satima, kao i jutros. Nakon jutrošnje akcije helikopter je tokom dana napustio područje Plješevice i, prema dostupnim informacijama, neće se vraćati, pa nastavak borbe s požarom ostaje na vatrogascima i drugim službama na terenu.
Iza ljudi koji se bore s vatrom izuzetno su teški dani. Visoke temperature, nepristupačan teren, dim i mogućnost ponovnog aktiviranja požara zahtijevaju ogromne napore kako bi se spriječilo njegovo dalje širenje.
Posebno priznanje pripada vatrogascima, koji su još jednom pokazali koliko je njihov posao težak, odgovoran i opasan. Dok se većina ljudi od vatre sklanja, oni joj idu ususret. Satima ostaju na terenu, nerijetko iscrpljeni do krajnjih granica, štiteći šume, imovinu i, prije svega, ljudske živote.
Razmjere problema najbolje pokazuje podatak da je u samo nekoliko dana na području Unsko-sanskog kantona prijavljeno više od 30 požara. Osim na području Bihaća i Plješevice, požari su zabilježeni i na području Sanskog Mosta i Bosanskog Petrovca, dok su velika požarišta aktivna i u drugim dijelovima Bosne i Hercegovine.
Brojne intervencije u kratkom vremenskom periodu dodatno opterećuju vatrogasne jedinice, čiji pripadnici iz dana u dan izlaze na teren i ulažu maksimalne napore kako bi požare stavili pod kontrolu i spriječili veće posljedice.
Dok traje borba za svaki metar šume, nameće se i pitanje o kojem se znatno manje govori – šta ostaje kada se požar konačno ugasi?
Požar ne odnosi samo stabla koja vidimo kako gore. Njegove posljedice osjeća kompletan šumski ekosistem. Stradavaju biljke i životinje, mijenja se struktura tla, nestaju staništa, a oporavak pojedinih područja može biti dugotrajan proces.
Upravo o tome razgovarali smo s Emirom Delićem, ekspertom za biodiverzitet, koji je govorio o tome koliko vremena može biti potrebno da se šumski ekosistem oporavi, koje su biljne i životinjske vrste posebno ugrožene te može li se priroda nakon velikog požara u potpunosti vratiti u stanje u kojem je bila prije vatre.
Sve češće i intenzivnije požarne sezone otvaraju i mnogo šire pitanje – postaju li ovakvi prizori nova realnost?
Dugi periodi bez padavina, ekstremne temperature i isušena vegetacija stvaraju uslove u kojima je dovoljno vrlo malo da požar nastane i počne se brzo širiti. Zbog toga se pitanje šumskih požara sve češće posmatra i u kontekstu klimatskih promjena i prilagođavanja njihovim posljedicama.
Plješevica je ovih dana još jednom pokazala koliko je priroda ranjiva, ali i koliko su važni ljudi koji je štite.
Helikopter Oružanih snaga BiH dao je značajan doprinos gašenju iz zraka, ali nakon njegovog odlaska vatrogasci ostaju na prvoj liniji borbe. Njihov angažman zaslužuje veliko poštovanje, posebno kada se zna da iza jednog ugašenog požara često slijedi odlazak na potpuno novo požarište.
Kada posljednji plamen na Plješevici bude ugašen, završit će jedna teška borba ljudi s vatrom. Za prirodu će, međutim, tada tek početi dug put oporavka.