Ako vas nakon ručka redovno uhvati pospanost i pad koncentracije, kratka drijemka može biti dobar način da povratite energiju.
Stručnjaci navode da odmor od svega 10 do 30 minuta, najbolje između 13 i 15 sati, može poboljšati budnost, pamćenje i produktivnost, a da pritom ne poremeti noćni san.
Skoro svako je bar jednom osjetio poznati pad energije poslije ručka, zbog kojeg mnogi posegnu za još jednom šoljom kafe ili požele da nakratko zatvore oči.
Iako kratko poslijepodnevno dremanje ponekad prati loš glas, stručnjaci za spavanje tvrde da ono, ako je pravilno tempirano, može poboljšati raspoloženje, izoštriti koncentraciju i povećati produktivnost, piše Eating Well.
Istraživanja pokazuju da je idealno vrijeme za kratak odmor između 13 i 15 sati. Stručnjaci se slažu da je rano poslijepodne najbolji trenutak za drijemanje.
“Kada bih morala izabrati idealno vrijeme, to bi bilo upravo rano poslijepodne”, kaže nutricionistkinja Danijel Smajli.
To se poklapa s prirodnim cirkadijalnim ritmom organizma, pa možete obnoviti energiju bez narušavanja noćnog sna. Kratak odmor tada može poboljšati budnost, raspoloženje i produktivnost, doprinijeti oporavku organizma i pomoći da se probudite osvježeni, a ne ošamućeni.
Bolja koncentracija i veća produktivnost
Jedna od najvećih prednosti kratkog poslijepodnevnog odmora jeste bolja mentalna efikasnost. Odmor tokom prirodnog pada energije smanjuje takozvani pritisak za snom, odnosno biološku potrebu za spavanjem koja raste što smo duže budni, pa se nakon buđenja osjećamo odmornije i bistrije.
Smajli ističe da dremanje treba posmatrati kao alat za oporavak, a ne kao zamjenu za kvalitetan noćni san.
“Kada je pravilno tempirano, može povećati nivo energije, poboljšati kognitivne sposobnosti i doprinijeti kvalitetu života”, kaže ona.
Istraživanja pokazuju da već 10 do 30 minuta sna može povećati budnost, ubrzati razmišljanje i popraviti raspoloženje, bez neprijatnog osjećaja omamljenosti koji često prati duže spavanje. Smatra se da je razlog tome što mozak uspije odmoriti prije nego što uđe u dublje faze sna.
Pomaže učenju i pamćenju
Dok spavamo, mozak nije pasivan. Naprotiv, tada učvršćuje neuronske veze važne za učenje i pamćenje.
Istraživanja pokazuju da san pomaže da se nove informacije premjeste iz kratkoročnog u dugoročno pamćenje, zbog čega ih kasnije lakše prizivamo. Istovremeno, mozak priprema prostor za usvajanje novih informacija.
Studije ukazuju na to da i dremanje od oko 30 minuta može poboljšati pamćenje i usvajanje novih sadržaja, što može biti posebno korisno studentima, osobama koje rade u smjenama ili svima koji svakodnevno obavljaju mentalno zahtjevne poslove.
Pomaže i tijelu da se oporavi
Kratak san ne koristi samo mozgu već i cijelom organizmu. Tokom sna tijelo obnavlja tkiva, nadoknađuje energiju i podstiče oslobađanje hormona važnih za oporavak mišića. Čak i kratko dremanje može ublažiti osjećaj fizičkog umora poslije treninga ili drugih zahtjevnih aktivnosti.
Istraživanja pokazuju da dnevni odmor može doprinijeti boljem oporavku i pozitivno uticati na snagu, izdržljivost i vrijeme reakcije. Smajli smatra da je zbog toga posebno koristan osobama koje imaju fizički zahtjevan posao ili vode veoma aktivan način života.
Naravno, kratko dremanje ne može zamijeniti kvalitetnu ishranu, dovoljan unos tečnosti i dobar noćni san, ali može biti vrijedan dodatak oporavku.
Koliko bi drijemanje trebalo trajati?
Ako se odlučite za kratki poslijepodnevni odmor, vrijeme je presudno. Istraživanja pokazuju da je 10 do 30 minuta između 13 i 15 sati dovoljno za poboljšanje raspoloženja, koncentracije, pamćenja i produktivnosti, bez negativnog uticaja na noćni san.
Imajte na umu da drijemanje nije zamjena za dovoljno sna tokom noći. Dugoročno, najbolje rezultate daju redovan raspored spavanja, uravnotežena ishrana, fizička aktivnost i zdrava večernja rutina.
“Kvalitetan san nije slučajan – on je rezultat svakodnevnih navika koje ga podržavaju”, zaključuje Smajli.
(Vijesti.ba)