Kada je riječ o metabolizmu, često se traže namirnice koje će ga navodno „ubrzati“.
Međutim, mnogo je korisnije razmišljati o tome kako izgleda ukupna prehrana i da li obroci tijelu osiguravaju dovoljno proteina, vlakana i drugih važnih nutrijenata.
Kao jedan od praktičnih izbora za međuobrok nutricionisti izdvajaju zrnati sir u kombinaciji s bobičastim voćem. Ova jednostavna kombinacija spaja namirnicu bogatu proteinima s voćem koje donosi vlakna i različite korisne biljne spojeve.
Zašto baš zrnati sir i bobičasto voće?
Zrnati sir može biti praktičan način da se između glavnih obroka unese dodatna količina proteina. Pola šolje sadrži otprilike 12 do 14 grama proteina, a proteini su važni za održavanje i obnovu mišićnog tkiva.
To je bitno i kada govorimo o metabolizmu. Mišići troše energiju i u stanju mirovanja, pa je očuvanje mišićne mase jedan od faktora koji treba imati na umu. Dovoljan unos proteina, uz redovnu fizičku aktivnost, može pomoći u njenom održavanju.
S druge strane, bobičasto voće poput jagoda, malina i borovnica obroku dodaje vlakna, vitamine i antioksidanse. Sadrži i prirodne šećere, ali bez potrebe za dodavanjem dodatnih zaslađivača.
Proteini mogu produžiti osjećaj sitosti
Još jedna prednost ovakvog međuobroka jeste to što može pomoći da duže ostanemo siti. Protein iz zrnatog sira, uključujući kazein koji se sporije probavlja, može produžiti osjećaj sitosti, dok vlakna iz voća dodatno doprinose tome.
Zbog toga je ovakva kombinacija praktična opcija za period između doručka i ručka ili ručka i večere. Ako želite zasitniju verziju, u zdjelicu možete dodati i nekoliko badema, oraha ili chia sjemenki.
Naravno, ne postoji jedna namirnica koja će sama od sebe „ubrzati“ metabolizam ili napraviti veliku promjenu. Prednost ovog međuobroka je prije svega u tome što na jednostavan način kombinuje nekoliko nutrijenata koji su važni za uravnoteženu prehranu.
Šta bobičasto voće donosi organizmu?
Borovnice, jagode i maline posebno se ističu zbog sadržaja vlakana i biljnih spojeva poput antocijanina. Upravo oni daju pojedinim vrstama bobičastog voća njihove karakteristične crvene, ljubičaste i plave nijanse.
Antocijanini imaju antioksidativna i protuupalna svojstva, a njihova moguća povezanost sa zdravljem srca, regulacijom šećera u krvi i nivoom holesterola predmet je brojnih istraživanja.
Zato bobičasto voće ima smisla uključiti u svakodnevnu prehranu, ali ga ne treba posmatrati kao čudotvornu namirnicu. Najviše koristi donosi kada je dio raznovrsne prehrane.
Na metabolizam ne utiče samo ono što jedemo
Na način na koji tijelo troši i koristi energiju utiče mnogo više od jednog međuobroka. Redovna fizička aktivnost, dovoljan unos proteina, kvalitetan san i odgovarajuća hidratacija također imaju važnu ulogu.
Posebno se izdvaja trening snage jer pomaže u očuvanju i izgradnji mišićne mase. Proteine je korisno rasporediti kroz dan, umjesto da se njihov najveći dio unese samo u jednom obroku.
Ni san ne treba zanemariti. Nedovoljno i nekvalitetno spavanje može uticati na hormone koji regulišu glad i sitost, kao i na osjetljivost organizma na inzulin. Odraslim osobama uglavnom se preporučuje između sedam i devet sati sna.
Voda je također neophodna za brojne procese u organizmu, uključujući one povezane s korištenjem energije. Osim kroz piće, dio tečnosti svakodnevno unosimo i putem namirnica poput voća, povrća, jogurta i supa.
Jednostavna užina bez komplikovanja
Ako tražite međuobrok koji će vas zasititi, a pritom ne zahtijeva puno pripreme, zrnati sir s bobičastim voćem može biti vrlo praktičan izbor. Daje kombinaciju proteina i vlakana, a voće donosi dodatne vitamine i korisne biljne spojeve.
Ipak, zdrav metabolizam ne gradi se jednom namirnicom. Mnogo veću ulogu imaju svakodnevne navike – raznovrsna prehrana, dovoljno kretanja, očuvanje mišićne mase, kvalitetan san i adekvatan unos tečnosti.
(Vijesti.ba)