Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Milorad Dodik, objavio je niz oštrih poruka na društvenoj mreži X, nekadašnjem Twitteru. U seriji objava govorio je o političkoj budućnosti Bosne i Hercegovine, odnosima sa Sarajevom, radu pravosudnih institucija, kao i aktuelnoj predizbornoj kampanji.
Dodik je na početku poručio da ih Bosna i Hercegovina ne interesuje, te da bi njihovu pažnju eventualno mogla zadržati isključivo država uređena onako kako je predviđeno Dejtonskim mirovnim sporazumom.
Obraćajući se direktno Bošnjacima, naveo je da im se takav stav vjerovatno neće dopasti, ali da ne razumije zbog čega, kako je rekao, ne shvataju da je i za njih bolje da upravljaju teritorijom koju, prema njegovim riječima, objektivno imaju.
„Bolje je na jednom dijelu imati sve, nego ništa na cijeloj BiH“, poručio je Dodik.
Govoreći o prošlosti, lider SNSD-a optužio je Sarajevo za, kako tvrdi, kontinuirano pokazivanje neprijateljstva prema Srbima kada god bi se za to ukazala prilika.
Ustvrdio je da su tokom devedesetih godina Srbi protjerani iz Sarajeva, dok se, prema njegovim riječima, već tri decenije govori o tome kako su Srbi „zločesti“.
Dodik je naveo i da u Republici Srpskoj, prema njegovom mišljenju, gotovo da nema čovjeka koji s negodovanjem ne gleda na ono što je nazvao „licemjernim podvalama o navodnoj ljepoti suživota“, tvrdeći da Bošnjaci u takvom sistemu zapravo nastoje ostvariti većinsku dominaciju.
Kada je riječ o funkcionisanju države, Dodik je kazao da oni žive „ustavni život“ i da ne traže ništa što nije predviđeno Ustavom Bosne i Hercegovine, ali da istovremeno zahtijevaju doslovno poštivanje svega što je u njemu zapisano.
Prema njegovom tumačenju, to bi podrazumijevalo ukidanje Suda i Tužilaštva BiH ili njihovu značajnu reformu.
Naveo je da bi se te institucije morale baviti isključivo pitanjima koja se odnose na nivo Bosne i Hercegovine, te da se, kako je rekao, ne smije dozvoliti da budu „inkvizicija za Republiku Srpsku“.
Dodik je optužio bošnjačke političke predstavnike da u trenutnoj situaciji, kada nema visokog predstavnika, putem pravosuđa pokušavaju nastaviti politiku centralizacije i političkog obračuna, poručivši da takav pristup „neće proći“.
Uputio je poruku i Srbima zaposlenim u pravosudnim institucijama Bosne i Hercegovine.
Podsjetio ih je da su, prema njegovim riječima, svoja radna mjesta dobili po osnovu nacionalne zastupljenosti, zbog čega imaju odgovornost prema Republici Srpskoj. Dodao je da bi, ukoliko to bude potrebno, trebali napustiti svoje pozicije.
Dodik je također poručio da bi sva nametnuta rješenja i reforme trebalo odbaciti, nakon čega bi se na nivou Bosne i Hercegovine trebalo dogovoriti ono što je zaista moguće postići političkim dogovorom.
Naglasio je da Republika Srpska, prema njegovom stavu, ne bi trebala prihvatiti da „ono što je nastalo nasiljem postane trajno“.
Osvrnuo se i na događaje od prije dvije godine, tvrdeći da su tada bili izloženi progonu i da su im se „spremali kazamati“. Ocijenio je da je time izgubljeno vrijeme koje je, prema njegovim riječima, moglo biti iskorišteno za postizanje političkog dogovora.
Svoje objave Dodik je zaključio osvrtom na aktuelnu predizbornu kampanju, za koju je kazao da se odvija pristojno, kao i u drugim demokratskim društvima.
Poručio je da Republici Srpskoj nije potreban nikakav „tutor“, te naglasio da se izbori, prema njegovim riječima, prvi put održavaju bez prisustva visokog predstavnika, što je predstavio kao rezultat ranijih političkih dogovora, a ne kao slučajnost.
Na kraju se osvrnuo i na političke protivnike, izrazivši uvjerenje da će građani, kako je naveo, prepoznati da oni koji se predstavljaju kao alternativa nisu sposobni voditi Republiku Srpsku.
Kao argument za takav stav naveo je tvrdnju da se opozicione stranke „ni unutar vlastitih redova ne mogu ništa dogovoriti“.