Jedna žena je na društvenim mrežama opisala da je, prije nego što joj je dijagnosticiran dijabetes tipa 2, nekoliko sati nakon buđenja često osjećala izražen umor, unutrašnje podrhtavanje, slabost u nogama, hladan znoj i probleme s koncentracijom. Navela je da bi se osjećala bolje nakon što pojede nešto ili popije sok.
Ovakvo iskustvo može biti razlog da osoba obrati pažnju na svoje zdravlje i obavi potrebne preglede, ali ne predstavlja dokaz da su navedene tegobe posljedica dijabetesa.
Dijabetes češće znači povišen šećer
Kod dijabetesa je osnovni problem povišen nivo glukoze u krvi. Među karakterističnim simptomima su izražena žeđ, učestalo mokrenje, umor, zamućen vid, pojačana glad i neobjašnjiv gubitak tjelesne težine. Mogu se pojaviti i sporije zarastanje rana, češće infekcije, suha koža te trnjenje ili utrnulost šaka i stopala.
Poseban problem predstavlja dijabetes tipa 2, koji se često razvija postepeno. Bolest godinama može proći bez jasnih simptoma, pa osoba može imati povišen nivo glukoze, a da pritom ne osjeća ni neuobičajenu žeđ ni potrebu za češćim mokrenjem.
Kod dijabetesa tipa 1 tegobe se uglavnom razvijaju znatno brže. Mučnina, povraćanje, bolovi u stomaku, ubrzano i duboko disanje, miris daha sličan acetonu, jaka pospanost ili konfuzija mogu biti znak dijabetičke ketoacidoze. Takvo stanje zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Drhtavica ne znači automatski hipoglikemiju
Simptomi poput drhtanja, znojenja, gladi, slabosti, razdražljivosti i problema s koncentracijom mogu se javiti kod hipoglikemije, odnosno preniskog nivoa glukoze u krvi.
Ipak, hipoglikemija se najčešće javlja kod osoba koje već imaju dijabetes i koriste insulin ili određene lijekove koji mogu sniziti nivo šećera. Kod osoba koje ne koriste takvu terapiju značajno je rjeđa.
Slične simptome mogu izazvati i drugi faktori, uključujući preskakanje obroka, dehidraciju, anksioznost, nizak krvni pritisak, anemiju ili poremećaje rada štitne žlijezde.
Postoji i takozvana reaktivna hipoglikemija, koja se može pojaviti nakon obroka. Međutim, sama pojava simptoma nije dovoljna za postavljanje ove dijagnoze. Potrebno je utvrditi da je nivo glukoze zaista nizak u trenutku pojave tegoba i da se simptomi povlače nakon normalizacije vrijednosti šećera.
Sok nije rješenje za svaku slabost
Brzo djelujući ugljikohidrati, poput manje količine soka, koriste se kod potvrđene hipoglikemije ili kada postoji opravdana sumnja na nizak šećer kod osobe koja koristi terapiju za dijabetes.
Uobičajena preporuka za odrasle osobe s hipoglikemijom jeste unos oko 15 grama brzo djelujućih ugljikohidrata, nakon čega se glukoza ponovo provjerava za približno 15 minuta. Ako je i dalje ispod 3,9 mmol/l, postupak se može ponoviti.
Međutim, uzimanje soka svaki put kada se pojave umor ili drhtavica može prikriti pravi uzrok tegoba i nepotrebno povećavati nivo glukoze u krvi.
Ako osoba zbog hipoglikemije izgubi svijest ili nije sposobna sigurno gutati, ne treba joj davati hranu ni tečnost. U takvoj situaciji potrebno je odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć.
Analize su ključne za dijagnozu
Ponavljajuće epizode slabosti, drhtavice ili drugih neobičnih simptoma razlog su da se osoba obrati ljekaru i provjeri nivo glukoze u krvi.
Dijabetes se može dijagnosticirati kada je glukoza natašte najmanje 7,0 mmol/l, HbA1c najmanje 6,5 posto ili kada je vrijednost glukoze dva sata nakon oralnog testa opterećenja najmanje 11,1 mmol/l. Nasumično izmjerena glukoza od najmanje 11,1 mmol/l može ukazivati na dijabetes kada su prisutni tipični simptomi povišenog šećera. Ako nema nedvosmislenih znakova hiperglikemije, nalaz se najčešće potvrđuje ponovljenim testiranjem.
Posebnu pažnju trebale bi obratiti osobe koje imaju višak tjelesne težine, porodičnu historiju dijabetesa, povišen krvni pritisak, poremećene vrijednosti masnoća u krvi, sindrom policističnih jajnika ili su tokom trudnoće imale gestacijski dijabetes.
Osjećaj da je „pao šećer“ sam po sebi nije dijagnoza. Ipak, ako se takve epizode ponavljaju, to je dovoljan razlog da se utvrdi njihov stvarni uzrok.
(Vijesti.ba)